U Crnoj Gori još postoje očigledna sistematska kršenja ljudskih prava, kao što je kršenje prava na nezavisan sud, u slučaju organa za prekršaje koje kontroliše vlada, ili prava na krov nad glavom za najsiromašnije građane, saopštila je Akcija za ljudska prava (HRA).
Sličan stav iznio je, povodom svjetskog dana ljudskih prava i Koordinator programa ljudskih prava u Građanskoj alijansi (GA) Milan Radović, koji kaže da, iako je ostvaren napredak u odnosu na raniji period, nivo poštovanja i zaštite još nije zadovoljavajući.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković smatra, međutim, da kršenja nijesu sistematska, već pojedinačna i grupna, te da je situacija u ovoj oblasti, ipak, donekle bolja nego što je bila ranije.
On se ne slaže sa konstatacijom HRA da činjenica da su sudovi za prekršaje dio izvršne vlasti predstavlja sistematsko kršenje ljudskih prava.
"Sada je na snazi prelazno rješenje i organi za prekršaje nisu sudovi nego su organi koji više pripadaju upravi. U budućnosti će Crna Gora morati da se opredijeli - ili će sudovima za prekršaje uzeti pravo da izriče kazne zatvora, ili će im ostaviti to pravo, ali ih u tom slučaju mora urediti kao dio pravosuđa, bilo posebnih ili redovnih sudova. U evropskoj konvenciji o ljudskim pravima piše da ovakve kazne mogu izricati samo sudovi", ističe Baković.
Pravo na krov nad glavom
HRA je podsjetila na obavezu vlasti da obezbijede poštovanje međunarodnih standarda ljudskih prava na koje ih obavezuju međunarodni ugovori i Ustav.
"Akcija za ljudska prava posebno apeluje na vladu i lokalne samouprave da obrate pažnju na najsiromašnije stanovnike Crne Gore i njihovo pravo na adekvatno stanovanje, propisano članom 11 Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Ovog posebno hladnog dana, apelujemo da se hitno obezbijede prihvatilišta za beskućnike i da se ne dozvoli stvaranje novih beskućnika prinudnim iseljavanjima, jer država, suprotno međunarodnim obavezama, nije u stanju da im obezbijedi nužni smještaj", ističe se u saopštenju ove nevladine organizacije.
Zakonom bi, kako smatraju u HRA, trebalo dugoročno urediti ko je nadležan da trajno obezbijedi održivost skloništa i ko ima pravo da ih koristi.
Baković smatra da država u ovoj oblasti čini ono što može s obzirom na ograničena sredstva i činjenicu da još ne postoji zakon koji bi uredio ovu oblast.
"Ne zna se tačno koliko ima beskućnika, i mislim da je prvi korak u rješavanju ovog problema pravljenje evidencije o ovim građanima, nakon čega bi oni mogli dobiti odgovarajuću zaštitu, u skladu sa mogućnostima države. Osnovni problem je što ova oblast sada nije uređena zakonom", istakao je ombudsman.
Na pitanje o najsvježijem slučaju, kada su stanari zgrade bivše mašinske škole, sredinom novembra, danima spavali na otvorenom, pored logorske vatre, Baković kaže da je, koliko mu je poznato, Opština Podgorica pomogla ovim ljudima, ali da takva vrsta pomoći ne može biti dugoročno rješenje za ovakve probleme.
"Sada se ne zna ko je nedležan da pomogne beskućnicima, od kojih sredstava, što dovodi do situacije da različiti državni organi i lokalna samouprava ćute ili prebacuju odgovornost jedni na druge, a građani ostaju bez pomoći. Ministarstvo rada i socijalnog staranja radi na zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti i to je prilika da se ova pitanja urede. Možda nije realno tražiti da država svima obezbijedi stan, ali za ugrožene treba obezbijediti makar smještaj u prihvatnim centrima, ili hranu, odjeću, novčanu pomoć iz koje bi plaćali stan", smatra Baković.
Kritično u zatvorima
"Iako sve manje, još se događaju slučajevi policijskog zlostavljanja i nehumanog postupanja. U ovoj oblasti i dalje zabrinjavaju spore istrage. Slučaj Šoškić, gdje je nakon četiri godine kašnjenja istraga počela tek u novembru ove godine, pokazao je šta znači kada istraga kasni. Naime, određen je pritvor osumnjičenim policijskim službenicima pod obrazloženjem da mogu uticati na svjedoke i dokaze. Može se lako zaključiti koliki je apsurd u takvom obrazloženju imajući u vidu da ništa nije urađeno da se zaštite dokazi prethodne četiri godine. Takođe, zabrinjava i što veliki broj prijava protiv policijskih službenika nije procesuiran i što su kazne koje su izrečene izrazito niske", smatra Milan Radović.
Šućko Baković ističe da je u oblasti tretmana lica lišenih slobode takođe učinjen pomak, ali da i dalje postoji problem prenaseljenosti prostorija za boravak ovih građana.
"Neadekvatan prostor za život, održavanje higijene, trpezarija u ovim objektima negativno se odražava na psihu zatvorenika i mi smo to u svakom dosadašnjem izvještaju istakli. Ombudsman je odnedavno dio nacionalnog mehanizma za prevenciju torture, i sada možemo da se bavimo prevencijom, obilazimo prostorije gdje bi se mogla naći lica lišena slobode, policiju, istražni zatvor. U saradnji sa ekspertima sačinićemo sveobuhvatan izvještaj o stanju u ovim objektima i dostaviti ga parlamentu. Ispitaćemo i sposobnost kadrova koji rade na resocijalizaciji , ali i prostorne kapacitete ishranu, higijenu, zdravstvenu zaštitu zatvorenika", obećao je Baković.
LGBT i dalje ranjiva grupa
Ombudsman je kao jednu od ranjivih grupa čija su ljudska prava često ugrožena naveo i LGBT populaciju čiji je položaj, ipak, kako on smatra, donekle poboljšan.
"O poboljšanju možemo govoriti u smislu da to više nije tabu tema. Mislim da je napravljena pozitivna atmosfera da se razgovara o tom problemu, ali je položaj ovih građana i dalje daleko od dobrog. O tome govori i činjenica da se zasad samo jedna osoba javno deklarisala kao pripadnik LGBT populacije", istakao je Baković, uz opasku da je za pozitivan pomak u ovoj oblasti potrebna promjena društvene klime.
Zaštita od diskriminacije još nije na zadovoljavajućem nivou, smatra Milan Radović.
"Iako je ostvaren napredak u oblasti prava LGBT, pripadnici ove zajednice trpe visok nivo diskriminacije. Incidenti se često događaju a institucije ne sprovode djelotvorne istrage i postupke koji bi vodili efikasnom sankcionisanju odgovornih", istakao je koordinator Građanske alijanse.
Ugroženi i zavisnici
Nevladina organizacija 4 Life povodom, Međunarodnog dana ljudskih prava uputila je poziv predsjedniku vlade Milu Đukanoviću, ministru ljudskih i manjinskih prava dr Suadu Numanoviću i ministru rada i socijalnog staranja mr Predragu Boškoviću da obezbijede sredstva i osnuju Centar za liječenje žena zavisnica od droga.
Direktor NVO 4 Life u pismu je podsjetio da u Crnoj Gori ne postoji mjesto u kome se žene zavisnice od droga mogu liječiti, što predstavlja, naveo je on, grubo kršenje osnovnih ljudskih prava i diskriminaciju žena.
"U svijetu je ta pojava poznata kao „custodial violence“, to jest nasilje države nad ženom. Na taj način se direktno krši Ustav Crne Gore kojim je svim građanima zagarantovano pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu", pojasnio je Mijović.
On je naveo da podaci iz njihove organizacije govore da veliki broj žena zloupotrebljava droge. Procenat žena od ukupnog broja zavisnika koji je pomoć potražio od te nevladine organizacije je 17 odsto.
"Posebno zabrinjava činjenica da u sve mlađim uzrastima počinju koristiti droge. Dvije djevojke koje su se liječile u NVO 4 Life su redovno koristile heroin u osmom razredu osnovne škole", istakao je Mijović.
Korupcija i kriminal preuzeli primat
Pitanja ljudskih prava se stavljaju i kod međunarodne zajednice i kod domaćih vlasti, u drugi plan, iza pitanja korupcije i organizovanog kriminala, smatra Milan Radović.
"Suštinski problem je to što nadležne institucije ne obezbjeđuju hitne, nezavisne i djelotvorne istrage, pa se često događa da građani odustaju ili gube motiv za pokrenute postupke, dok državni službenici ostaju nekažnjeni ili dobijaju minimalne sankcije zbog kršenja ljudskih prava. Pojedine institucije, poput Ministarstva za manjinska prava, i dalje nijesu upotpunile kapacitete, iako je u pojedinim zaposleno manje od 50 odsto od predviđenih mjesta. Još je prisutan trend da na čelo institucija za ljudska prava dolaze pripadnici manjina a ne profesionalci", kaže on.
Radović ističe da je ugrožena i sloboda izražavanja, dok je poštovanje pravo na mirno okupljanje i udruživanje i dalje na zabrinjavajućem nivou, te da još nijesu stvoreni uslovi za slobodan i nezavisan rad novinara i medija.
"GA je registrovala slučajeve kršenja prava na zaštitu ličnih podataka i slučajeve zloupotrebe ovog prava u ostvarivanju drugih. Takođe, krše se prava pacijenata na privatnost i policija je objavljivala rezultate analize krvi građana. Ova oblast čeka da bude uređena i neophodno je iskoristiti sve kapacitete u tom cilju. Još nema značajnih aktivnosti na prilagođavanju pristupa javnim ustanovama za osobe sa invaliditetom. Nacionalna zastupljenost u državnim institucijama i organima još nije adekvatna. Romi su posebno ugroženi kada je ovo u pitanju", podsjetio je Radović na još neke značajne slučajeve kršenja ljudskih prava.
Galerija
Bonus video:
