U administraciji Željezničke infrastrukture se, po partijskoj i rođačkoj liniji, gomilaju kadrovi, a iz kompanije se tjeraju iskusni inženjeri i smanjuje broj otpravnika vozova, čuvara pruge, pregledača kola i drugih željezničara koji predstavljaju kičmu ovog sistema, saopšteno je “Vijestima” iz vrha te kompanije.
Željeznička infrastruktura (ŽICG) je proteklih godina postala meka za partijske kadrove i najbliže rođake čelnika kompanije, posebno predsjednika odbora direktora Zarije Franovića (DPS). “Vijesti” su o zapošljavanju predsjednikovih rođaka pisale ranije, ali se u međuvremenu njihov broj utrostručio.
Tada je Franović u ŽICG doveo sina Miloša, na poziciju pomoćnika finansijskog direktora i sinovca Cvetka, a u kompaniji je zatekao svastiku Mirjanu Vujović, koju posljednjih dvije, tri godine šeta od pozicije šefa kabineta do mjesta PR. U međuvremenu su u ŽICG posao dobili brat od strica njegove supruge Ivan Vujović, njegov brat od ujaka Mlađan Pavićević. Supruga njegovog sina Ana Franović je do promjene prezimena bila pripravnik, a nakon toga je dobila rješenje za stalno. Našlo se radno mjesto i za kćerku njegove druge svastike Mariju Kalezić. Zbog mira u kući u ŽICG nađeno je mjesto i za biologa Tamaru Todorović, koja je kćerka finansijske direktorice Zorice Bešović.
Više naših sagovornika iz vrha kompanije tvrdi da se još nijesu kako valja ni upoznali sa Milošem i Tamarom jer vrlo rijetko dolaze na posao.
Inženjeri odlaze
Na drugoj strani iz kompanije je, otkako je na njeno čelo došao Franović, otišlo desetak iskusnih inženjera, a broj otpravnika, koji su jedan od najdeficitarnijih kadrova na željeznici, sveden je na minimum. Oni zato ne mogu da koriste godišnje odmore jer bi vozovi stali. Nije bolja situacija ni sa čuvarima pruge čiji je broj desetkovan. Primjera radi, dionicu od stanice u Podgorici do mosta na Maloj rijeci čuva jedan čovjek.
On, ako radi svoj posao, svaki radni dan minimalno mora u jednom smjeru da prepješači skoro 21 kilometar, koliko je dugačka ova dionica. Kada je riječ o čuvanju pruge, izvori iz ŽICG kažu da je ona tako čuvana, da bi se slobodno, posebno noću, na šinama neometano mogla sagraditi baraka.
Iskusni željezničari ogorčeni i kadriranjem i šefovima bez iskustva: Iz ŽICG
“Čuvari pruge nijesu maratonci da dnevno mogu prepješačiti 40 kilometara i ne bi bilo čudo da se umjesto pješačenja prugom i brojanja pragova do krajnjeg odredišta prevezu vozom”, kaže jedan od sagovornika “Vijesti”.
Bruka na ispitima
Svi iskusni željezničari u ŽICG ogorčeni su partijskim zapošljavanjem i kadriranjem i još više što ih vrlo često poslu uče i šefuju im oni kojima je jedino iskustvo u željeznici to što su se vozili vozom.
Koliko je ovaj sistem ozbiljno ustrojen pokazali su i rezultati nedavnog oktobraskog redovnog ispita za željezničare (otpravnici vozova, TK dispečeri, vozovođe, skretničari, pregledači kola...). Prema našoj infromaciji, željezničari su pred komisijom, sastavljenom od nekoliko inženjera, većinom padali, dok ovi nijesu shvatili da će ŽICG ostati bez ljudi bez kojih ne može da funkcioniše. Na kraju su puštali i ljude koji su ćutanjem htjeli da izdejstvuju vanredan odmor za obnavljanje gradiva.
Svi iskusni željezničari u ŽICG ogorčeni su partijskim zapošljavanjem i kadriranjem
Po “pravilima” koja sada važe u ŽICG, otpravnik vozova koji je pao na ispitu zaradio je jednokratnu kaznu na platu i nastavlja da radi kao da nije bilo ništa, a pregledač kola koji nije prošao ide na jednomjesečni odmor predviđen za druženje sa udžbenicima, da bi nakon toga opet morao da polaže ispit. Na farbanje pruga i stanica i šminkanje vozova u proteklih nekoliko godina potrošene su desetine miliona eura. Da to ovaj sistem ne čini ni približno ozbiljnim i bezbjednim pokazala je nesreća kod Mojkovca kada se lokalnom vozu u tunelu na putu našao radni voz i kada su život izgubila dva čovjeka.
ŽICG: Srodnici su tu jer je država mala
Zarija Franović sinoć nije želio da komentariše zapošljavanje članova njegove uže i šire porodice u kompaniji kojom rukovodi. Iz Željezničke infrastrukture sinoć su odgovorili da su uvijek poslovali transparentno i u skladu sa zakonom.
“Iz tih razloga, želeći da imate punu informaciju, dostavljamo Vam: Izuzev Ivana Vujovića, sva navedena lica zaposlena su u Željezničkoj infrastrukturi, ali sva nijesu primljena u radni odnos dolaskom Zarije Franovića na funkciju za predsjednika Odbora direktora”, rečeno je sinoć “Vijestima” iz Franovićevog kabineta.
“Ana Franović, djevojački Vukoslavčević, bila je zaposlena na mjestu pripravnika i nije bila ni u kakvim prijateljskim niti rodbinski vezama sa nijednim članom porodice Franović, kao ni Mirjana Vujović koja je radila u Željeznici Crne Gore i prije njegovog angažmana, dok su ostali imenovani izabrani i zaposleni po javnom konkursu. U našoj kompaniji koja broji 825 radnika različitih struka i zanimanja, postoji velik broj zaposlene djece naših radnika i drugih srodnika iz razloga, što naša država ima mali broj stanovnika, pa je vrlo često pojava da su zaposleni međusobno kumovi, rođaci, prijatelji, krvni srodnici. Praksa je prilikom zapošljavanja i u bivšoj Željeznici Crne Gore bila da se zapošljavaju djeca naših radnika”, piše u odgovoru.
Franović za jun i jul primio 13.000 eura plate i drugih naknada, on to negira
Iako je Vlada u aprilu uvela mjere štednje i, na papiru, skresala plate direktorima javnih i preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo, Franović je, prema infromaciji “Vijesti” iz uprave ŽICG, na ime plate i raznih drugih naknada za jun i jul primio oko 13.000 eura.
Na pitanje koliko je novca zaradio iz ŽICG, po svakom osnovu, za mjesece jun i jul, Franović je rekao "onoliko koliko je predvidio zakon", ističući da mjesečno prima tri i po prosječne plate na nivou države. Franović je negirao da je za ta dva mjeseca ŽICG primio oko 13.000 eura.
"Ne, nisam primio toliko, nego sam primio tri i po prosječne plate na nivou države", kazao je on. U sinoćnjim odgovorima iz njegovog kabineta piše da je Franovićeva zarada za jun utvrđena i obračunata Odlukom odbora direktora br.1-1890/2 od 04. 03. 2009, a shodno Zaključku Vlade od 19. 02. 2009.
“Pomenutom Odlukom zarada Predsjednika odbora direktora iznosi četiri prosječne zarade u ŽICG AD koja za jun mjesec iznosi 457,50 eura”. Njegova zarada za jul iste godine utvrđena je i obračunata Odlukom Skupštine akcionara br.8027/2 od 07.07.2012, a shodno Zaključcima Vlade od 03. 05. 2012. “Ista iznosi 3,5 prosječne zarade u državi, koja je 480 eura”, piše u odgovoru iz kabineta Zarije Franovića.
Vlada je u aprilu na predlog Ministarstva finansija usvojila mjere štednje kojima je utvrđen najveći iznos zarada rukovodiocima u javnim ustanovama i preduzećima gdje država ima većinsko vlasništvo. Tada je dat set preporuka i obaveza da se ispune do prvog juna 2012. godine. Vladine preporuke su podrazumijevale da se ograniče naknade za rad na iznos do jedne prosječne zarade za članove i na dvije prosječne zarade za predsjednika upravnog odbora, odbora direktora, savjeta agencija koji nijesu zasnovali radni odnos, kao i da se ograniče i naknade za rad na iznos do dvije prosječne zarade za članove i na tri i po prosječne zarade (uključujući minuli staž i ostale naknade po osnovu rada) za predsjednika upravnog odbora, odbora direktora i savjeta agencije koji su zasnovali radni odnos. Prosječna zarada u ŽICG tokom godine iznosila je između 450 i 490 eura.
Galerija
Bonus video:
