Na velikom broju objekata u Podgorici nije ispoštovana planska dokumentacija i ima propusta u gradnji u vezi sa seizmičkim standardima, kazao je predsjednik Inženjerske komore Ljubo Dušanov Stjepčević.Zbog zemljotresa koji su protekla dva dana potresali centralni dio Crne Gore, građani, posebno u višespratnicama, bili su uplašeni jer ne znaju koliko su sigurni objekti u kojima žive.
Prije 20 godina smo imali dva identična zemljotresa>>>
Ponašanje u slučaju zemljotresa>>>
Stjepčević je rekao da u Podgorici ima veliki broj objekata koji nijesu ispoštovali potrebne procedure. “Ne bih želio da prirodnim nepogodama provjeravamo njihov kvalitet i stabilnost. Nijesam siguran da i slabiji zemljotresi od onog iz 1979. godine ne bi izazvali oštećenja kod velikog broja objekata”, rekao je Stjepčević agenciji MINA.
Padanje fasade ukazuje na propusteOn smatra da je na propuste ukazalo i padanje fasada sa nekih zgrada prošle zime.“Što se tiče samih projekata siguran sam da se projektna dokumentacija dobro radi i da se poštuju seizmički standardi. A dalje šta se dešava, od samog projekta do završetka gradnje, to je druga stvar”, rekao je Stjepčević.
Prema njegovim riječima, glavni problem je kredibilitet investitora.“Znate šta se sve desilo u posljednjih 20 godina u društvu, a samim tim ni građevinarstvo nije izuzeto i tu se svašta dešava. Projektna dokumentacija uglavnom se radi po propisima, ali znate ko su novi investitori, interes i potreba za brzom zaradom čine da se u daljim fazama gradnje dokumentacija ne poštuje”, upozorio je Stjepčević.
On je kazao da je imao prilike i da vidi katastrofalno kršenje propisa.Prema njegovim riječima, posle zemljotresa sedamdesetih godina 20. vijeka, bili su pojačani propisi, i postojala je obaveza da se objekti rade prema seizmičkoj zoni u kojoj se nalaze. “Onda je rađeno kvalitetno, bile su profesionalne firme, nadzorni organi i tehnički prijem i tada su rađene kvalitetne zgrade”.
“Ne daj Bože da zadrma neki jači zemljotres"Stjepčević smatra da je sada glavni problem što se nadzor gradnje ne vrši kvalitetno.“Nadzor se ne vrši kvalitetno, jer investitori biraju nadzorni organ i nije sporno da tako treba. Ali nadzorni organ umjesto da štiti interes investitora kroz kvalitet radova, on im štiti interes kako bi potrošili manje novca”, rekao je on.Stjepčević je pojasnio da nadzor mogu vršiti stručnjaci koje licencira Inženjerska komora, koji imaju položen državni ispit i minimum tri godine radnog iskustva.
Stjepčević smatra da je problem što se uglavnom bavimo posljedničnim stvarima
“Na mnogo objekata nema nadzornih organa. Danas gotovo da nemamo kvalitetne građevinske firme osposobljene da rade radove. Uvozimo radnike sa strane, uglavnom nekvalifikovane, koji su navodno naučili samo da budu tesari, armirači, zidari i slično”, kazao je on.Stjepčević smatra da je teško dati savjet građanima, kako da se zaštite i provjere kvalitet objekata za koje plate i očekuju da budu bezbjedni, jer bi, kako je naveo, građani trebalo da znaju da čitaju stručne planske dokumentacije.“Ali ljudi se trude da kupe jeftinije. Ključno je da se trude da sarađuju sa provjerenim firmama koje se dugo bave tim poslom, jer ih ima, a ne sa bilo kim, pa i pod uslovom da kvadrat košta skuplje. Pitanje je šta na kraju skupo košta”, upozorio je on.Stjepčević smatra da je problem što se uglavnom bavimo posljedničnim stvarima.“Ne daj Bože da zadrma neki jači zemljotres, da neko strada i padne veći broj objekata, tek bi tada ušli u analizu šta se i kako radi, umjesto da se to radi sada”, savjetovao je on.Stjepčević je naveo da to ne mogu raditi pojedinci, već je potrebna veća odgovornost i spremnost države.“Tu treba da se pojavi država i da pokuša da ispravi neke stvari koje je propustila blagovremeno da riješi, pa da snimi objekte i preduzme mjere za rješavanje tih problema. Od investitora se to ne očekuje, jer to su skupi poslovi, koji moraju biti organizovati sa većeg nivoa, a to je posao države”, zaključio je on.
Ne očekuju se potresi jači od 5.5 stepeni
U centralnom dijelu Crne Gore u narednom periodu ne može se očekivai zemljotres jači od 5,5 stepeni Rihterove skale, saopštio je Veliša Šupić iz Seizmološkog zavoda.Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihterove skale, sa epicentrom pet kilometara zapadno od Danilovgrada, registrovan je 24 minuta poslije ponoći, dok je potres iste jačine zabilježen i u utorak, 18 minuta nakon ponoći, sa epicentrom na istom području.
Šupić je agenciji MINA rekao da potresi te jačine ne bi trebalo da izazovu veće materijalne štete u epicentralnom pdoručju, izuzimajući manje pukotine na starijim objektima.Prema njegovim riječima, epicentri koji se dešavaju u centralnom dijelu Crne Gore, odgranice Albanije, preko područja Podgorice, Nikšića i dalje prema Hercegovini, događali su se i do sada, ali nijesu prelazili jačinu od 5,5 jedinica Rihterove skale."U narednom periodu ne bi trebalo očekivati zemljotrese preko 5,5 jedinica Rihterove skale, što bi u ovom slučaju iznosilo na površini zemlje sedam do osam stepeni Merkalijeve skale", precizirao je Šupić.On je kazao da je malo neobično što su se dogodila dva zemljotresa, ali da se događa u pojedinim centralnim područjima da naknadni udar, ako je ono preksinoć bio glavni udar, dostigne veličinu glavnog udara.
"Ali uglavnom, u ovom dijelu Crne Gore ne bi trebalo očekivati zemljotrese jače od 5,5 stepeni Rihterove skale", kazao je on.
Šupić je pojasnio da se zemljotres, koji se 1979. godine dogodio na području primorja, ne može posmatrati zajedno sa potresima koji su se desili u centralnom dijelu države."To je odvojeno područje crnogorskog primorja, gdje se očekuju zemljotresi sa nekim vremenom popjavljivanja 70-80 godina, i imamo ponovljivost tih zemljotresa, dok je u centralnom području najveći mogući dogođeni zemljotres do sada 5,5 jedinica i to je ono što bi se u narednoj budućnosti moglo očekivati", rekao je on.Šupić je kazao da zemljotrese posmatraju na određenom području, i da se u posljednjih 100 godina nije dogodio zemljotres koji prelazi jačinu 5,5 jedinica Rihterove skale.Zemljotres te jačine, kako je kazao, na površini zemlje bi izazvao oštećenja na objektima i rušenja, ali ne velika, ako su objekti, kako je dodao, rađeni po propisima.
Galerija
Bonus video:
