Predlog budžeta za 2025. godinu, kao i ostali vladini strateški dokumenti, uključujući neusvojenu Fiskalnu strategiju na koju se budžet oslanja, bazirani su na istim postulatima - povećanju potrošnje i ignorisanje realne ekonomije. Kapitalni budžet je ogledalo inflacije političkih kompromisa i potpunog odsustva reformskih opredjeljenja, dok je finansiranje ključnih sektora, kao što su obrazovanje, zdravstvo i turizam, smanjeno u procentualnim udjelima, što dodatno ugrožava dugoročni privredni rast.
To je za “Vijesti” kazao Mladen Grgić, savjetnik za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju predsjednika države Jakova Milatovića.
“Budžet karakteriše visoka tekuća potrošnja i nedovoljna razvojna komponenta, dok su poreski prihodi ključno indirektni porezi (PDV i akcize) koji najviše pogađaju siromašnije stanovništvo. Ekonomija, pritom i dalje tranziciona, koja svoju osnovu bazira na ličnoj potrošnji i indirektnom oporezivanju, ne počiva na dugoročnim strategijama već na kratkoročnim političkim ciljevima. Tako je budžet posljedica prilagođavanja sistema neodrživim obećanjima jednog političkog subjekta. Umjesto da odgovori na ključne izazove, oslanja se na optimistične pretpostavke, fragmentirane investicione projekte i rastuće zaduživanje, što ukazuje na odsustvo strateškog pristupa. Zato je legitimno postaviti pitanje o dugoročnoj održivosti i viziji ekonomske politike Crne Gore”, ocijenio je Grgić
Kako je kazao, deficit budžeta, planiran na 3,5 odsto BDP-a (278 miliona), premašuje granicu od tri odsto postavljenu Mastriškim kriterijumima i Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, a u nominalnom iznosu deficit je za 40 miliona eura veći nego 2024. godine.
“Ovo pokazuje tendenciju ignorisanja osnovnih fiskalnih pravila. Ignorisanje zakona o budžetskoj odgovornosti šalje poruku da su fiskalna pravila i dalje samo mrtvo slovo na papiru. Javni dug planiran je na više od 60 odsto BDP-a, što takođe nije u skladu sa Mastriškim kriterijumima niti Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, a dodatno zabrinjavaju procjene da će u naredne tri godine nastaviti da raste, kako u apsolutnim iznosima, tako i kao procenat BDP-a. Prema predlogu budžeta za 2025. godinu, neto javni dug će se povećati za 440 miliona eura, dok će do kraja 2027. godine porasti za više od 1,2 milijarde eura, što predstavlja rast od preko pet procentnih poena BDP-a”.
Rastuće zaduživanje bez plana za smanjenje duga
On je naveo da su ukupna nedostajuća sredstva za 2025. godinu planirana na 1,1 milijardu eura, odnosno 14 odsto BDP-a, što je za 390 miliona više nego prethodne godine.
“Ova sredstva biće obezbijeđena dodatnim zaduživanjem ili povlačenjem depozita iz zaduženja ostvarenih tokom 2024. godine, čime se dodatno povećava pritisak na fiskalnu stabilnost države. Troškovi kamata rastu za 15 odsto i dostižu 159,5 miliona eura. Dakle, Crna Gora se zadužuje više, iako zahvaljujući rastu BDP-a i inflaciji taj procenat ostaje podnošljiv. Međutim, zaduživanje po višim kamatnim stopama, kako bi se refinansirali povoljniji stari dugovi, dugoročno je štetno i dodatno opterećuje budžet. I tu dolazimo do svojevrsne lutrije. Ako rast bude na nivou projektovanog od skoro 5 odsto, a inflacija iznad evropskog prosjeka (što vlada i očekuje da će biti rezultat povećanja zarada i tekuće potrošnje), sve će to izgladiti trenutne probleme i stvoriti privid stabilnosti. Međutim, ako rast bude na nivou od 3 odsto, koliko predviđa MMF, a inflacija ne ostane na planiranom nivou, Crna Gora će se suočiti sa značajno većim tekućim deficitom, koji može ugroziti javne finansije. Planiranje budžeta na osnovu optimizma, a ne realnosti, opasna je igra sa državnom ekonomijom”, ocijenio je Grgić.
Prema njegovim riječima, iduća godina nosi ozbiljne neizvjesnosti. To je godina u kojoj se gasi Termoelektrana Pljevlja zbog rekonstrukcije, godina koja je prepuna otvorenih pitanja za evropske ekonomije, sa njenim glavnim motorom - njemačkom privredom, a uz to, mnoge zemlje suočavaju se sa strukturnom inflacijom, što odražava poremećaje na tržištu i ukazuje na neodrživost ekonomskih modela.
“A zašto je to bitno za Crnu Goru? Zato što je Crna Gora predsoblje jedinstvenog evropskog tržišta i, kao takva, direktno je podložna ovim izazovima. Sve bi ovo bilo politički lakše odbranjivo, a ekonomski održivije, da se paralelno gradi jak ekonomski ciklus - onaj koji vlada uporno najavljuje, ali nikako da realizuje. Međutim, od ambicioznih obećanja o dva auto-puta, četiri brze ceste i kapitalnom budžetu od 700 miliona eura godišnje, nije ostalo ništa osim praznih fraza. A na to upozorava 50 procenata ispunjenost kapitalnog budžeta u tekućoj godini. Kapitalni budžet, kao ključni alat za ekonomski razvoj, zapravo je najproblematičniji segment budžeta. On ne nudi ni najmanju naznaku izlaska iz ekonomskog tunela. Naprotiv, kapitalni budžet je ogledalo inflacije političkih kompromisa i potpunog odsustva reformskih opredjeljenja. Sklepan je tako da zadovolji sve partije i interesne sfere, bilo na državnom, bilo na lokalnom nivou, a pritom ograničava fokus na najvažnije projekte za zemlju”, naglasio je Grgić.
Kapitalni budžet za sve i ništa
Prema njegovim riječima, iluzorno je očekivati da Crna Gora, tehnički i finansijski, može realizovati sve projekte izlistane u kapitalnom budžetu u narednom petogodišnjem periodu.
“Upravo zbog toga potrebno je hitno uspostaviti jasne i strateške prioritete. Međutim, umjesto toga, svjedočimo disperziji sredstava na sve i svašta - što na kraju znači da neće biti dovoljno ni za šta. Na primjer, u kapitalnom budžetu nalazimo stavke vrijedne 300 miliona eura namijenjenih skijaškoj industriji i zimskom turizmu, ali za 2025. godinu predviđeno je ulaganje od svega 15 miliona eura. Još manje - za trećinu manje - predviđeno je za naredne dvije godine. Slično se dešava i u oblasti ekologije, gdje su projekti ukupne vrijednosti 135 miliona eura, a ulaganja će iznositi tek po 10 miliona godišnje u naredne tri godine. Ovakva fragmentacija resursa znači da se većina projekata neće završiti ni u narednoj deceniji. Ne treba podsjećati da je snijega sve manje, i da razvijene zemlje ulažu sredstva u tranziciju sa zimskog na planinski turizam. S druge strane, ekologija je jedna od najizazovnijih poglavlja u pristupanju, i gdje se zahtijevaju velika ulaganja”, pojasnio je Grgić
Istovremeno, dok će auto-put Bar - Boljare apsorbovati najveći dio novca, Jadransko-jonski auto-put, koji je ključan za horizontalno povezivanje zemlje i rasterećenje primorja, uopšte nije, ističe sagovornik “Vijesti”, prioritetno finansiran u narednom trogodišnjem periodu.
“Sa ovakvom dinamikom ulaganja, ni ekološki ni infrastrukturni projekti ne mogu biti završeni u razumnom roku, a njihova djelimična realizacija neće donijeti željene rezultate. Bez izdvajanja makar 5-7 odsto BDP-a za infrastrukturne projekte na godišnjem nivou, ubrzani razvoj ostaje misaona imenica. Primjera radi, projekat Velje Brdo, vrijedan preko milijardu eura, za 2025. godinu dobija svega 10 miliona eura - nedovoljno čak i za osnovnu infrastrukturu. Ovo jasno pokazuje još jedan ključni problem: pompezna najava megalomanskih projekata bez realnog plana za njihovu realizaciju. Sve u svemu, predlog budžeta za 2025. godinu više liči na plan za političko preživljavanje nego na ozbiljan strateški dokument. Pored toga, finansiranje ključnih sektora kao što su obrazovanje, zdravstvo i turizam je smanjeno u procentualnim udjelima, što dodatno ugrožava dugoročni privredni rast”, naglasio je Grgić.
On je ocijenio da ovaj budžet predstavlja nastavak politike stagnacije i kratkoročnih kompromisa, dok ključni izazovi ostaju neriješeni.
“Bez suštinske promjene fiskalne politike, promjene paf-paf politike u odgovorno i strateško planiranje, racionalizacije rashoda i ozbiljnih ulaganja u strateške projekte, u obrazovanje i nauku, Crna Gora će ostati zarobljena u začaranom krugu političkih interesa i ekonomske stagnacije”.
Ako su realni parametri negativni, kako je moguće da BDP raste
Grgić navodi da tekuća turistička sezona pokazuje slabosti koje ozbiljno ugrožavaju privrednu stabilnost Crne Gore, pad prihoda od turizma za 3,6 odsto i smanjenje broja noćenja od 5,3 odsto, uz primjetno povećanje cijena usluga u turizmu, jasni su pokazatelji da ključni sektor crnogorske ekonomije gubi zamah.
“Možemo reći da turizam, kao glavni pokretač ekonomije, ulazi u opasnu zonu stagnacije, dok povećane cijene dodatno smanjuju konkurentnost. Pritom, u iduću godinu turistička privreda ulazi sa dodatnim tegom u vidu povećanja PDV-a sa 7 na 15 procenata. Istovremeno, trgovinski deficit je dostigao rekordan nivo, što dodatno naglašava strukturne slabosti crnogorske privrede. Proizvodnja gubi ionako krhku konkurentnost, posebno u sektorima koji već godinama trpe zbog nedovoljnih investicija i slabih podsticaja. Nažalost, u budžetu za 2025. godinu, subvencije za proizvodnju i usluge dodatno su smanjene, iako su već godinama na nezadovoljavajućem nivou. Na proizvodnju je ‘posvećena pažnja’ u vidu uvođenja akciza na mirna vina. Jedan od rijetkih proizvoda koji uspijevamo da plasiramo i na inostrana tržišta”, kazao je Grgić
On je istakao da se postavlja ključno pitanje - ako su realni parametri tako negativni, kako je moguće da BDP raste?
“Zato što privredni rast nije posljedica realnog rasta ekonomije, već inflatornog pritiska. Ovdje leži ključ naše ekonomske iluzije. Inflacija je doprinijela rastu nominalnih prihoda, smanjenju realnog udjela neto duga i stvaranju privida rasta. Prodajemo i proizvodimo manje, ali ostvarujemo veće prihode zbog rasta cijena. Ova inflatorna spirala ne samo da maskira stvarne ekonomske probleme, već ih i produbljuje, ostavljajući dugoročne posljedice na produktivnost i održivost privrede. Potrebno je hitno redefinisati razvojne prioritete i fokusirati se na povećanje realne proizvodnje i konkurentnosti, kako bi se spriječila dalja ekonomska erozija. Nažalost, u budžetu, toga nema”, istakao je Grgić.
Bonus video:
