U sklopu IPA projekta prekogranične saradnje Crne Gore “Zajednička promocija i sigurnost nautičkog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na Crnogorskom primorju“ koji se privodi kraju, sektor za hidrografiju (SHO) Hidrometeorološkog i seizmološkog zavoda Crne Gore nabavio je vrijednu novu opremu za hidrološka i okeanografska istraživanja.
“Nabavljeni su strujomjer (akustik-dopler profajler) koji mjeri morske struje u kompletnom stubu vode na određenoj dubini, dvije nove CTD sonde, kao i novi jednosnopni dubinomjer, GPS prijemnici i gravitaciona sonda za uzimanje uzoraka morskog dna“, kazao je za „Vijesti“ stručni savjetnik u SHO, mr Dušan Slavnić.
On je rekao da u Crnoj Gori do sada nije postojao sličan strujomjer, niti gravitaciona sonda za uzimanje uzoraka morskog dna. Slavnić je ocijenio da je IPA projekat prekogranične saradnje sa Hrvatskom, skraćeno nazvan „Nautour“, bio od velike koristi za razvoj hidrografske djelatnosti u Crnoj Gori. Hidrografija je na moru i podmorju ono što je katastar i geodteski premjer na kopnu, a ta grana primijenjene nauke ima ogroman značaj za bezbjednost plovidbe i ekonomsku valorizaciju morskih resursa.
„Naši mladi inženjeri su, boraveći u Splitu i radeći sa kolegama iz HHI i tamo i ovdje, u Crnoj Gori, imali priliku da se upoznaju kako radi jedan razvijeni hidrografski institut i kako funkcioniše jedna uhodana hidrografska djelatnost od premjera akvatorijuma do proizvodnje konačnog proizvoda – pomorske karte“, istakao je Slavnić.
On je dodao da je posebno dragocjeno iskustvo za naše hidrografe bila prilika da uz hrvatske kolege vide kako funkcioniše moderan batimetrijski sistem velike produkcione sposobnosti, takozvani multibeam (višesnopni) sonar za mapiranje morskog dna, koji SHO nema u svojoj opremi. Istraživački brod HHI „Hidra“, opremljen tim sonarom, prije dvadesetak dana obavio je hidrografske premjere akvatorijuma luka Zelenika i Kotor, a kako je kazao Slavnić, mimo prvobitnog plana odrađeni su i premjeri dijela Tivatskog zaliva, kompletnog tjesnaca Verige i dijela Kotorskog zaliva između Perasta i Dražin vrta.
„Slična snimanja su vršena i ranije za projekat ’Adriacos Star’, ali subjekti koji su ih tada vršili nijesu koordinirali te aktivnosti sa hidrografskom službom, tako da nijesu praćene nivelacije mora. Stoga se tada izmjerene dubine ne mogu redukovati na takozvanu hidrografsku nulu, i ti podaci se ne mogu koristiti u hidrografiji. Ovo što smo mi sada izmjerili sonarom sa broda ’Hidra’ je odrađeno po svim pravilima hidrografije i svi sakupljeni podaci moći će da se koriste za izradu novih pomorskih karata“, istakao je Slavnić.
Slavnić je kazao da je istraživačima i od ranije bilo poznato da je topografija morskog dna u dijelu Kotorskog zaliva, između Perasta i Dražin vrta izuzetno zanimljiva, “što se potvrdilo i ovog puta, jer je upravo tu ’Hidra’ prije petnaestak dana izmjerila i novu zvanično najveću dubinu mora u Bokokotorskom zalivu – 67,97 metara.
Slavnić je kazao da je istraživačima i od ranije bilo poznato da je topografija morskog dna u dijelu Kotorskog zaliva, između Perasta i Dražin vrta izuzetno zanimljiva
„Na dnu mora, od Perasta prema Dražin vrtu, praktično postoje krateri u kojima se dubina mora sa četrdesetak naglo spušta do blizu 70 metara. Do najnovijih mjerenja, kao najveća dubina zaliva figurirala je pozicija duboka 64 metra koju smo mi, u tadašnjem Hidrografskom institutu Ratne mornarice, otkrili 2002-2003. uz pomoć kolega podmorničara. Oni su nam ispričali da im je, kada su pokušali podmornicom da ’legnu’ na dno, ona naglo propala, iako su već bili stigli do dubine koja je bila najveća po tada važećoj karti. Nakon toga smo mi na tom mjestu izmjerli 64 metra dubine, a ova najnovija pozicija sa dubinom od 67.97 metara se nalazi oko 150 metara istočno od pozicije u koju je ’propala’ podmornica“, objasnio je Slavnić.
On je dodao da su ronioci iz Herceg Novog već zaronili na poziciju pedesetak metara jugoistočno od gata luke Zelenika, gdje je multibeam sonar sa „Hidre“ detektovao neki veći objekat napravljen ljudskom rukom, dimenzija 50 sa 40 metara na morskom dnu, na oko 16 metara dubine. Ustanovljeno je da je riječ o razlomljenoj betonskoj konstrukciji dijela nekadašnjeg pristana u Zelenici, a koji je uništen tokom Drugog svjetskog rata.
Bonus video:
