Crna Gora nije samo ekološka, nego država koja bazira svoj razvoj na privrednoj grani za koju je zaštita životne sredine ključna, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović.
On je kazao da je Crna Gora po pitanju poglavlja 27. ispunila početno mjerilo 2016. godine, kada je donijela nacionalna strategiju za transpoziciju, implementaciju i primjenu prave tekovine Evropske unije (EU) u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena s akcionim planom.
“Pregovaračka pozicija je predata Evropskoj komisiji, i sada se taj dokument nalazi u procesu odobrenja savjeta ministara”, rekao je Radulović na okruglom stolu “Podrška francuskih ekperata Crnoj Gori u otvaranju poglavlja 27”, koji je organizovan u Privrednoj Komori (PKCG).
On je kazao da Podgorica ima jednu od najmodernih deponija u Evropi i da je prije deset dana otvoren uređaj za prečišćavanje otpadnih voda sa deponije.
“Napravili smo i u Baru regionalnu sanitarnu deponiju, a novom usvojenom strategijom razvoja tretmana komunalnog otpada 2030. predvidjeli smo lokacije za četiri regionalne deponije“, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, napravljeno je i nekoliko sortirnih stanica reciklažnih centara, a trenutno ima osam uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.
“Važno je da se nastavi sa projektovanjem i izgradnjom tih uređaja, jer su vode jedno od najvećih bogatstava koje Crna Gora ima”, smatra on.
Predsjednik PKCG, Vastimir Golubović, kazao je da je Crna Gora prema prirodi uspostavila državni odnos donošenjem Deklaracije o ekološkoj državi, 1991. godine.
On je rekao da zaštita životne sredine danas predstavlja aktuelnu temu, pa poglavlje 27 predstavlja jedno od najkompleksnijih i najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu.
Crnoj Gori su, kako je naveo, neophodna značajna finansijska sredstva za realizovanje preuzetih obaveza i dostizanje evropskih standarda u oblasti zaštite životne sredine.
“Prve procjene pokazuju da će investicije do 2035. godine iznositi 1,4 milijarde eura, pa Crna Gora kao mala ekonomija radi realizacije navedenih obaveza mora koristiti sve dostupne načine finansiranja, međunarodne kredite, IPA fondove, donacije, državne i lokalne budžete”, objasnio je Golubović.
Poseban izazov na tom putu će, kako je kazao, imati lokalne uprave prilikom realizacije projekata u oblasti komunalne infrastrukture, kao i industrijske kompanije u dijelu dostizanja tehnoloških standarda koji se odnose na zaštitu životne sredine.
Govoreći o privrednoj saradnji između Crne Gore i Francuske, Golubović je ocijenio da ona ne odgovara stvarnim mogućnostima i potrebama.
“Crna Gora i Francuska su u prošloj godini ostvarile ukupnu razmjenu od 56,1 milion eura, što je više za 23,6 odsto u odnosu na 2016. Godinu“, kazao je Golubović.
Crnogorski izvoz u Francusku je, kako je objasnio, iznosio je 3,5 miliona eura, što je sedam odsto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 52,6 miliona eura i veći je 26,1 odsto.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Nikola Medenica, kazao je da su mogućnosti koje se pružaju, na planu razmjene iskustava sa francuskim ekspertima, dragocjene u trenutku kad se otvara jedno od najizazovnijih i najtežih poglavlja u procesu pregovaranja za ulazak Crne Gore u EU.
“Otvaranjem Poglavlja 27 Crna Gora će istovremeno započeti veoma obimnu Implementaciju brojnih aktivnosti na putu ispunjavanja obaveza i dostizanja neophodnih standarda, kao i sprovođenja domaćih propisa iz oblasti životne sredine koji su u najvećoj mjeri već usaglašeni sa zakonima EU”, rekao je Medenica.
Kako je naveo, iskustva koja ima Valgo, ali i druge francuske kompanije koje se kroz svoje poslovanje ostvaruju u toj oblasti, biće izuzetno vrijedne za ono što se očekuje u narednom periodu, kao i za sprovođenje investicija koje Crna Gora mora da realizuje kako bi ispunila neophodne uslove za pristupanje.
Medenica je kazao da je zavšetak projekta sanacije crnih ekoloških tačaka tek počeo ugovorom koji su potpisali sa Valgom, i da predstoji sanacija još četiri lokacije.
“Tek nas očekuju značajne investicije u uspostavljanju savremenog sistema za upravljanje svim vrstama otpada, a posebno čvrstog komunalnog, koji za sada imamo samo na papiru, ali ne i u realnosti”, rekao je Medenica.
Prema njegovim riječima, tu spadaju sistem za upravljanje komunalnim otpadnim vodama, rekonstrukcija i osavremenjavanje u pogledu ekoloških standarda krupnih industrija, uvezivanje energetike sa upravljanjem sirovinama i otpadom, kao i dalji koraci ka uvođenju energetske efikasnosti, pitanja transporta i regulisanje svih vrsta emisija u životnu sredinu.
“Vrata Crne Gore su uvijek bila otvorena za poslovnu saradnju i razmjenu iskustava, a posebno prijateljima i saveznicima u borbi za očuvanje životne sredine i sveukupne borbe za opstanak čovječanstva”, zaključio je Medenica.
Bonus video:
