Nikada u svojoj istoriji u tako kratkom periodu Crna Gora nije doživjela tako velike promjene. To nisu običnih 15 godina već grandiozna epoha puna dramatičnih i prekretničkih dešavanja koja je sasvim izmijenila lice Crne Gore. Sa aspekta istorije to je samo 15 godina, iz vizuje ličnog doživljaja to je čitava vječnost.
Od samog početka "Vijesti" su, već rečeno, bile velika škola drugosti, nešto što je do toga trenutka bilo gotovo nezamislivo u Crnoj Gori. Ljude koji su krenuli u taj projekat čak su i blagonaklone kolege gledale kao osuđenike na nemoguću misiju.
"Još krajem 80-ih, tek završili fakultete, komunizam pada, pada Berlinski zid i naša tadašnja zemlja Jugoslavija umjesto da krene putem obnove i rekonstrukcije u skladu sa nekim demokratskim standardima, i vrijednostima zapadne civilizacije - naša politička i intelektualna elita nažalost okrenula je zemlju u drugom pravcu… Mi smo tada krenuli sa našim bavljenjem profesijom i novinarstvom, mada bih mogao reći da je to više bio pokret otpora ludilu koje se širilo oko nas. I poslije 3-4 mjeseca mi smo postali vodeća novina, vodeći mediji po tiražu, po uticaju, poziciji" kazao je izvršni direktor "Vijesti" Željko Ivanović.
Prema njegovim riječima, do pojave "Vijesti" Crna Gora je bila prostor jednih novina, jedne istine, jednog pogleda na stvari.
"Prostor nezrele monolitnosti gdje se opasno vjerovalo da svaka misao mora biti iz glave cijela naroda a da je sve drugo izdaja" dodao je Ivanović.
Prema mišljenju dr Miodraga Perovića, suosnivača "Vijesti", poslije toga su "Vijesti" u stalnom sukobu sa crnogorskom džeferdarskom političkom kulturom i gospodarskim mentalitetom koji karakteriše crnogorsko društvo stoljećima.
"Ni najnovija politička klasa se nije odrekla te tradicije i zbog toga je ona vrlo žestoki protivnik slobode izražavanja i bilo koje ideje odgovorne vlasti. U predreferendumskom periodu “Vijesti” postaju nezamjenjiva tribina koja svjedoči sve one razloge zašto je neophodna emancipacija Crne Gore, zašto su presudne suštinske reforme, zašto je neophodna potpuna promjena javne paradigme da bi put prema Evropi imao smisla i bio plodonosan za Crnu Goru" smatra on.
Prvi glavni urednik "Vijesti" Ljubiša Mitrović istakao je da su "Vijesti" od početka snažno promovisale one vrijednosti i one ideje koje su utemeljivale evropske standarde u crnogorsko društvo.
"Suština je u tome da su "Vijesti" od početka i uvijek imale nezavisnost u stavu. Ta činjenica je ugrađena u same temelje ovoga lista. Na ovako nerazuđenoj i nevelikoj javnoj intelektualnoj sceni važan je personalni učinak, odnosno u ovih 15 godina "Vijesti" su se pokazale kao najbolja novinarska škola u Crnoj Gori. Ako samo pogledate u drugim štampanim ili elektronskim medijima koliko je ljudi koji su novinarstvo učinili u “Vijestima” gotovo da nema redakcije u kojoj nije neko ko je bio u "Vijestima"" kazao je Mitrović.
Bivši glavni urednik "Vijesti" Slavoljub Šćekić, smatra da su Vijesti postale ono što je nedostajalo Crnoj Gori - rasadnik novinara koji su otišli i na neki način postali bolji dio drugih redakcija koje su nastajale i kasnije, neke od njih i prestajale. "Ali oni su ono što su naučili u "Vijestima", moram priznati, uglavnom radili i na drugim mjestima. I ponosan sam na to što su to naučili i što im je to ostalo" rekao je Šćekić.
Istoričar Šerbo Rastoder, sa distance od 15 godina, ocjenjuje da je činjenica da će svaki budući istraživač ovog vremena, našeg vremena, morati konsultovati "Vijesti" kao nezaobilazni izvor crnogorske stvarnosti.
"“Vijesti” su kreirale i vjerovatno najveći i po posljedicama najdalekosežniji kulturni projekat u novom stoljeću. Najvažnija posljedica je bila obnova interesovanja za knjigu a čitava akcija je dobija i regionalnu dimenziju, budući da su nakon "Vijesti" u slične projekte ušli i drugi najmoćniji dnevni listovi regiona u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Makedoniji. Pod sloganom “Knjige su opet u modi” krenula je 2003. godine akcija koja će rezultirati sa preko 3,5 miliona primjeraka knjiga koje su ušle u crnogorske domove. I sve to nakon gotovo dvije decenije koje su sasvim ruinirale klasične izdavačke kuće, knjižare i uopšte elementarni položaj knjige" rekao je Rastoder.
"Svi mogući racionalni pokazatelji govorili su na neki način protiv te ideje. Gotovo da ste imali uništenu izdavačku scenu, gotovo da ljude čitanje u klasičnom smislu skoro da više nije zanimalo, bar na ovom prostoru bila je takva situacija. I onda zapravo vidite da suštinski lektira, štivo koje čitate umnogome mijenja stvari, naprosto ono što je bila dominantna lektira prije 10-12 godina, mogla je jedino da daje onakvo društvo kakvo smo imali, tako da i u tom smislu čini mi se da su začetke promjena i rađanje neke istinske energije za promjene, na neki način pratili i sve te knjige i čitav taj jedan ambijent".
"Zamislite da u nekoliko godina nije bilo doma, nije bilo kuće u Crnoj Gori u kojoj se nije našlo makar nekoliko desetina izdanja “Vijesti”. S druge strane, ono što je bilo do nas to je da taj izbor bude što adekvatniji nekoj zaista autentičnoj slici te evropske kulture, evropske književnosti, evropskog svjetonazora i u tom smislu čini mi se ta smo to u potpunosti uspjeli" ocijenio je Balša Brković, urednik kulture "Vijesti".
Prema mišljenju režisera Nemanje Bečanovića, pored toga što su "Vijesti" značajne u konstituisanju slobode štampe u Crnoj Gori, takođe je važno spomenuti da su "Vijesti" bitne i u stvaranju neke šire percepcije kulture u Crnoj Gori.
"Pod tim ne mislim samo stvaranje i donošenje informacija čitaocima vezano za neke kulturne događaje, već smatram to što redakcija za kulturu i posebno redakcija “Arta” njeguje jednu tradiciju kreativnog pisanja" naveo je Bečanović.
Sociologa Bojana Baću, kako je kazao, uvijek je fasciniralo koliko je malo istorijsko pamćenje i koliko smo kao narod u stanju da zaboravimo sve što nam se desilo.
"Jedna od ključnih vrijednosti "Vijesti" je upravo u tome što je sačuvala istorijsko pamćenje u jednom ključnom periodu savremene crnogorske istorije. Pored profesionalnosti novinarstva i dobre lektire "Vijesti" su promovisale i kritički duh bez koga nema osvajanja moderniteta niti istinske emancipacije".
"Kako je crnogorsko društvo dobrim dijelom označeno balkanskim duhom palanke i pred modernih političkih navika ova promocija kritičkog duha je žestoko uzdrmala neke od tvrđava palanačkog duha, sve one ključne topose gospodarskog mentaliteta koji streca od demokratije, od slobode izražavanja i bilo kakve ideje odgovornosti" istakao je Baća.
Dr Miodrag Perović podsjetio je da su "Vijesti" više doprinijele samoosvješćivanju i civilizacijskom preusmjeravanju crnogorskog društva koje je nova politička klasa utemeljena u Miloševićevom puču 1989. godine odvela na pogrešnu stranu istorije, nego sve crnogorske političke partije zajedno.
"Takva pozicija "Vijesti" izazvala je čitav niz pritisaka i represivnih mjera prema novinama. Prebijani su novinari "Vijesti", fizički je brutalno napadnut direktor, paljeni su automobili sa logom "Vijesti", čelni ljudi redakcije su dobijali razna prijateće pisma. U avgustu 2009. godine glavni urednik i fotoreporter "Vijesti" bili su žrtve uličnog nasilja podgoričkog gradonačelnika i njegovog sina" kazao je on.
Glavni i odgovorni urednik "Vijesti" Mihailo Jovović, naglasio je da "Vijesti" već desetak godina trpe razne vrste represije od vlasti, od mafije...
"Ti pritisci su nekad potpuno otvoreni, poput fizičkog napada na novinare ali su uglavnom suptilniji poput ekonomskih pritisaka. Taj manir falsifikovanja i brutalnog javnog šikaniranja pod skutom vlasti pokazao je pravo lice crnogorske političke elite ali i jednog dijela intelektualaca i ljudi od pera. Ipak i nakon takvih višegodišnjih akcija, povjerenje čitalaca u Vijesti je samo raslo a takav trend je prisutan bukvalno od prvog broja" smatra on.
Prema ocjeni politikologa prof. dr Milana Popovića, za Crnu Goru "Vijesti" su najsnažniji oslonac, glas otpora i borbe protiv posljednje oligarhije u ovom dijelu svijeta.
"O ovome najbolje govore svakodnevni gnijev, buka i bijes vrhovnog oligarha koji su za ovaj list najbolja preporuka a za Crnu Goru nagovještaj novog početka. "Vijesti", decenija i po između promocije profesionalnih standarda i represije političke moći ali baš je to priča o novinarstvu u postkomunističkim tranzicionim vremenima" kazao je Popović.
Transkript dokumentarnog filma koji je povodom 15. godišnjice "Vijesti" snimio Zoran-Zoko Bojović, a za koji je scenario napisao Balša Brković.
Galerija
Bonus video:
