Neki od fakulteta Univerziteta Crne Gore pred finansijskim su kolapsom, pa je pitanje da li će moći da isplate avgustovske zarade zaposlenima.
Odluka Vlade od prošle godine da smanji budžet za oko 200.000 eura i obaveza nametnuta fakultetima da moraju izdvajati po 20 odsto ukupnog prihoda od školarina za zajedničku kasu UCG i za plate zaposlenima bio je poguban, pa mjesta za ulaganja nema. Osim osnovnih potreba fakulteti nemaju novca, niti mogu razmišljati o poboljšanju uslova rada profesora i studenata.
Da je situacija na fakultetima loša znaju i u Upravnom odboru UCG, pa će, kako saznaju "Vijesti", u petak razgovarati o centralizovanju finansija i jednom računu za sve, kao i načinima da se prevaziđu finansijski problemi.
"Neki fakulteti se bune, jednostavno ne mogu da opstanu. Nema sredstava, a predloženo je i centralizovanje finansija i otvaranje jednog računa za sve fakultete. Mora se napraviti balans i između onih profesora koji primaju po nekoliko hiljada i onih koji žive od 500 eura", kazali su nezvanično "Vijestima" sa UCG.
Mnogi tehnički fakulteti našli su se u problemu, a novca nemaju ni oni koji upisuju i po nekoliko stotina samofinansirajućih studenata.
Prirodno-matematički fakultet gotovo da nema novca za isplatu plata zaposlenima i honorara za nastavu preko norme, ali ni za troškove funkcionisanja, materijal i usluge. O investicijama, kako je kazao dekan Predrag Stanišić, ne razmišljaju, već samo o pukom preživljavanju.
On je kritikovao i Univerzitet ističući da je doprinio toj situaciji. Kako je kazao "pojavili su se krupni prihodi od školarina na raznim fakultetima, ne uvijek praćeni kvalitetom"
"Problemi sa finansiranjem Univerziteta nisu od juče i njihov uzrok nije jedan. Kao prvo, državni univerzitet je posljednjih godina ozbiljno izgubio svoje pozicije u društvu. Država nema jasan koncept kakav državni univerzitet želi i on se svodi na isti nivo kao i bilo koja druga visokoškolska ustanova. Ja mislim da Crnoj Gori, iz bezbroj razloga, i te kako treba jak državni univerzitet", kazao je Stanišić.
On je kritikovao i Univerzitet ističući da je doprinio toj situaciji. Kako je kazao "pojavili su se krupni prihodi od školarina na raznim fakultetima, ne uvijek praćeni kvalitetom".
"Spolja se to vidi i upravo je to, prema mom mišljenju, vrlo prirodan uzrok umanjenja budžetskih prihoda. Zbog heterogene strukture i organizacije Univerziteta teret umanjenja najteže pogađa najsiromašnije jedinice", priča on.
Situacija nije bolja ni na Elektrotehničkom fakultetu kojem nakon 20 odsto novca za UCG i 20 za plate ne ostaje ništa za ulaganja u poboljšanje uslova rada na fakultetu.
Sa tog fakulteta ističu da čekaju uplate samofinansirajućih studenata kako bi isplatili avgustovska primanja, ističući da mogu doći i u situaciju da uplata i ne bude. Kako su kazali, od početka godine su za plate izdvojili 80.000 eura, dok su UCG uplatili 105.000 eura.
Ulaganja nema ni na drugim fakultetima jer uprava pokušava da isplati dugovanja za plate, telefonske račune i čišćenje prostorija.
Dekan Arhitektonskog fakulteta Goran Radović kazao je "Vijestima" da je ta univerzitetska jedinica u istoj situaciji kao i ostali i da duguje zaposlenima honorare za rad preko norme za godinu dana.
"Više od godinu dana smo u finansijskom kolapsu. Sav novac koji dobijemo od upisa studenta i školarina dajemo za plate, a naši profesori i saradnici nijesu primali već godinu dana ni eura za rad preko norme. Svi fakulteti su u finansijskoj dubiozi", kazao je on.
Fakultet, priča Radović, ima dugovanja i za avionske karte za gostujuće profesore, kao i za kancelarijski materijal.
Budžet UCG 2011. godine je iznosio 13,5 miliona eura, lani je država izdvojila 14,7 miliona, a 2009. godine čak 17 miliona.
U novembru prošle godine Upravni odbor UCG donio je odluku da se 20 odsto prihoda od školarina daje za zarade zaposlenih, a rektor Predrag Miranović tada je ocijenio da za isplatu plata nedostaje oko 1,3 miliona eura, pa da će odboru predložiti takvo rješenje. Miranović je tada više puta isticao da je za osnovne potrebe UCG potrebno 17 miliona eura.
Univerzitet liči na kriptokomunističku strukturu
Rješenja su, smatra Stanišić, tamo gdje su uzroci. Država mora da vodi računa o Univerzitetu, dok Univezitet mora da se reformiše i integriše. "Sada je UCG jedna kriptokomunistička, samoupravna i duboko decentralizovana struktura, kojom se vrlo teško upravlja.
Ja sam jedan od rijetkih zagovornika potpune integracije Univerziteta, po ugledu na zapadne. Za početak, što se finansiranja tiče, treba uvesti jedan žiro-račun, odnosno trezor, na Univerzitetu i jedna pravila o zaradama.
To bi stvorilo prostor za investicije i razvoj, pravilnije rasporedilo prihode i smanjilo korišćenje imena Univerziteta za lično bogaćenje. Svakako, doprinijelo bi i kvalitetu nastave", poručio je on.
Galerija
Bonus video:
