Iskusni planinar, vodič i spasilac Zoran Šaco Vojinović apeluje na planinare do po ovako visokim temperaturama izbjegavaju kretanje po planini ili ako to toliko žele pohode planiraju za rane jutarnje časove.
"Durmitor je takva planina da nigdje, u visočijim predjelima nema hladovine. Dugotrajne tropske vrućine presušile su sve izvore. Problematična je i fizička sposobnost turista a ni iskustvo većini njih nije na tom nivou da se mogu suprostaviti iskušenjima sa kojim se mogu susresti. Da li se iko od njih zapitao ili provjerio zdravstveno stanje", zapitao se Vojinović i podsjetio na tragičan kraj života po českog turistu Jana Horetku koji se početkom ovog mjeseca sa grupom sunarodnika uputio u planinu, po tropskim temperaturama, ne razmišljajući da je prethodno imao kardiološki hirurški i probleme sa povišenim krvnim pritiskom.
Vojinović kaže da u pohodu na planinske vrhove vlada totalna neorganizacija i haos. Smatra da se problematika treba normativno tretirati jer je sve više onih koji se kreću planinskim stazama.
"Kako u pogledu ovog što sam prethodno kazao tako i na planu angažovanja kvalitetnih vodiča, nedostatka planinarske opreme ili prijavljivanja polaska. Čest je slučaj da pojedinci ili grupe, radi izbjegavanja plaćanja takse za boravak u NP "Durmitor", ilegalno ulaze a doprinosi im otvorenost prostora. Zato se ,često, na pojedinim lokalitetima u planini svakog jutra mogu vidjeti prava kamp naselja. Zaposleni u nacionalnom parku jednostavno ne mogu pokriti cijeli prostor i evidnentirati sve goste a nerijetko su prilikom kontakta u planini izloženi provokacijama i verbalnim maltretiranjima", kaže Vojinović.
Ljudi mijenjaju karakteristike Bobotovog kuka
Visoke temperature, ogroman broj posjetilaca i njihov nemaran odnos doprinose nastanku šteta po prirodne vrijednosti. Vojinović kaže da posljedice ponegdje poprimaju dramatične dimenzije.
"U Ledenoj pećini jezivo izgledaju polomljeni ili istopljeni ukrasi ledeni kristali, kako se u geologiji stručno nazivaju i čine ih još vrednijim. Svjesno ili ne dio njih su nesavjesni polomili a dio je usled porasta temperature u samoj pećini počeo da se otapa. Porast temperature smanjio je površinu snijega i pretvorio ga u led. Zato je do ukrasa u pećini veoma teško sići a gotovo nemoguče izaći. Sajle koja bi im pomagala da to urade nema io ne treba da postoji pošto se tako ponašaju. Zbog ovog smo kontaktirali upravu parka i dogovorili da postavimo tablu upozorenja da posjetioci ne ulaze u pećinu već da posjetu završe na portalu pećine. Tabla je stajala samo dva dana. Neko je neznano kuda uklonio", kaže Vojinović i ističe spremnost svih da pristupe energičnijim pa čak i radikalnim mjerama na očuvajnu ovog jedinstvenog dragulja prirode.
Drugačije manifestovano, dejstvom prirode i ljudi mijenjaju se i karakteristike najvisočijeg vrha Durmitora, Bobotovog kuka.
"Djelovanjem prirode odnosno erozijom platoa na samom vrhu, prostor se značajno smanjio. Dodatno i nepažnjom planinara, kojih je sve više, i koji nepažljivim ponašanjem obrušavaju kamenje sa tog platoa. Najvisočija tačka Durmitora bukvalno je od jutra do večeri vašarište nekrekidno posjećeno sa po makar 100 ljudi. Mislim da propisi NP «Durmitor» predviđaju dnevni limt ali to se očigledno ne poštuje. Nebrojeno puta svjedok sam totalne neorganizacije i nedostatka bilo kakvog dogovora između grupa planinara o dinamici uspona na sam vrh. Jednostavno svi sa Velike previje kreću istovremeno tijesnom i opasnom stazov prema vrhu. Pritom se susreću sa drugim koji se vraćaju i sa puno rizika mimoilaze. A sam vrh se ne vidi od ljudi koji željni razgledanja i fotografisanja sebe i druge izlažu riziku. I što je indikativno. Iz kutije na vrhu nestaju knjige u koje planinari upisuju svoje uspone", kazao je Vojinović u očekivanju konačnog uspostavljanja bazne stanice GSS Crne Gore na Žabljaku koja će biti informativno edukativni punkt ali i jedina pozicija u kojoj se mogu angažovati sertifikovani vodiči u planini.
Bonus video:
