Građani Crne Gore, pored struje, danas plaćaju i jednu od najvećih cijena goriva u regionu, a država je imala više koristi od kotorskog Jugopetrola kada je bio u njenom vlasništvu, ocijenili su u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a navode da finansijski iskazi pokazuju da je država u 2001, odnosno godini koja je prethodila privatizaciji Jugopetrola, od kotorske firme na račun poreza na dobit naplatila 1,7 miliona eura."Nakon privatizacije firme, koja je 2002. godine prodata grčkom Helenik /Hellenic/ petroleum, država više nikada nije naplatila toliku sumu. Štaviše, taj iznos nikada nije prešao čak ni milion eura", saopštili su iz MANS-a. Oni dodaju da je prošle godine grčki vlasnik platio porez na dobit 774 hiljade, 2010. je platio 845 hiljada, a 2009. svega 51 hiljadu eura. "Istovremeno, Vlada je novom vlasniku Jugopetrola tolerisala to što nije ispunio dobar dio obaveza iz ugovora o privatizaciji, koji je potpisan u oktobru 2002. godine i nije ih čak ni kontrolisala", tvrde u MANS-u.Helenik je, kako podsjećaju, bio obavezan da u petogodišnjem periodu uloži 35 miliona, uz dodatnih četiri miliona za socijalni program i 1,5 miliona za podršku lokalnim zajednicama, dok je kompanija na godišnjem nivou morala da podnosi detaljne izvještaje."Iz Savjeta za privatizaciju, međutim, tvrde da posjeduju samo jedan izvještaj. Na zahtjev MANS-a da mu za svaku godinu dostavi izvještaje o realizovanim obavezama Jugopetrola, Savjet se pozvao na dokument koji je u januaru prošle godine uradio tim Ekonomskog fakulteta pod nazivom Izvještaj o realizaciji obaveza iz ugovora o privatizaciji Jugopetrola", rekli su iz MANS-a.U tom dokumentu se, kako kažu, navodi da je uprava kompanije saopštila da ostvarene investicije prelaze preko 46 miliona eura, ali tim ekonomskih profesora potencira da se „radi o subjektivnom viđenju implementacije ugovora od menadžmenta i da se u eksplicitnoj formi ne može porediti sa ugovornim obavezama“.Takođe se ukazuje da menadžment nije dostavio sve potrebne podatke, a „kada se radi o ukupnim investicionim ulaganjima nužno je povući razliku između onoga što je prezentirano i navedene ugovorne obaveze gdje se radi o ulaganjima iz sopstvenih sredstava kupca“. Tim Ekonomskog fakulteta zaključuje da je na osnovu podataka kojima je raspolagao „za vjerovati da se radi o ulaganjima iz sredstava i na teret kompanije“, što, smatraju u MANS-u, faktički znači da grčka uprava nije uložila svoj novac u investicije, iako je bila obavezna, već iz poslovanja kompanije."U ovom dokumentu se takođe potencira da se primjena socijalnog programa nije mogla pouzdano procijeniti, kao i da je broj radnika od trenutka privatizacije do 2010. godine smanjen čak 63 odsto, odnosno sa 690 na 252 uposlena. Na kraju prošle godine kompanija je zapošljavala 248 radnika", navode iz MANS-a.Posljednji finansijski izvještaj kompanije pokazuje da je u protekle tri godine 81 radnik pokrenuo sudske sporove, zbog nižih zarada i naknada koje su primali kao zaposleni na određeno vrijeme. Presude su donijete u korist radnika."Jugopetrol je prodat uoči parlamentarnih izbora 2002. godine za 65 miliona eura, a danas se pokazuje da je to bila loša odluka, jer niti država ima veću korist, niti građani plaćaju podnošljivu cijenu goriva", ocijenili su u MANS-u. Iz MANS-a su podjetili da Helenik posjeduje 54 odsto akcija Jugopetrola, dok fondovi MIG, Trend i Atlas Mont imaju oko 17 odsto. Građanima pripada blizu 15 odsto kapitala, a preduzećima oko sedam odsto, dok se ostali vlasnici kriju iza nekoliko zbirnih kastodi računa.
Bonus video:
