U Crnoj Gori boravi oko 8,6 hiljada interno raseljenih osoba sa Kosova, od kojih je za povratak je zainteresovano 319 lica, odnosno 60 porodica, rekao je direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac.
On je kazao beogradskom listu Danas da Zavod od 2006. godine ima odličnu saradnju sa Komesarijatom za raseljena lica Srbije, kao i drugim institucijama Vlade Srbije, dok je sa predstavnicima vlasti Kosova drugačija situacija.
Prema njegovoj ocjeni, saradnja s kosovskim vlastima u vezi sa ovim pitanjima nije najbolja.
Crna Gora je jedinstven primjer u svijetu po tome što tim ljudima obezbjeđuje odlazak na Kosovo, pomaže im da na šalterima dobiju dokumenta, vraća ih u Crnu Goru da bi oni aplicirali za status stranca, a ovdje za njih gradi i stambene objekte. To nema nigdje u svijetu
To smatramo, kaže on, nedostatkom i mislimo da kosovke vlasti treba da postignu veći napredak u ispunjavanju međunarodni standarda. "Rezultate koje smo postigli na Kosovu, a koji se odnose na pribavljanje dokumenata i povratak postigli smo u saradnji sa nekim lokalnim zajednicama, prije svega u Pećkom okrugu".
"To smo postigli bileteralnim putem sa tim opštinama uz pomoć UNHCR-a i Danskog savjeta za izbjeglice", kazao je Šofranac.
Govoreći o statusu i materijalnom položaju izbjeglica, Šofranac podsjeća da od 8,6 hiljada lica sa Kosova, kao i 3,15 hiljada izbjeglih iz bivših jugoslovenski republika, do sada je 4,8 hiljada raseljenih i interno raseljenih lica dobilo status stranca sa stalnim nastanjenjem.
Prema njegovim riječima, različitih su struktura i kategorija, a najbrojniji su Romi kojih ima 3,1 hiljada.
"Romi su najugroženiji, mnogi od njih nemaju dokumenta. Crna Gora je jedinstven primjer u svijetu po tome što tim ljudima obezbjeđuje odlazak na Kosovo, pomaže im da na šalterima dobiju dokumenta, vraća ih u Crnu Goru da bi oni aplicirali za status stranca, a ovdje za njih gradi i stambene objekte. To nema nigdje u svijetu", kaže Šofranac.
Bonus video:
