Ministar finansija Milorad Katnić odbacio je prijedlog sindikata, NVO i pojedinih političkih partija o progresivnom oporezivanju što u suštini znači da se Vlada protivi da bogati Crnogorci državi plaćaju veći porez. Vlada je na taj način u vremenu krize zaštitila bogate, ali će zato od 7. jula svi građani morati da plaćaju takse na telefone, struju i kablovsku televiziju, navodi Radio Slobodna Evropa.
Obrazlažući stav protiv uvođenja progresivnog oporezivanja ministar finansija Katnić je saopštio da bi veći porezi za bogate donijeli više štete nego koristi. Kako je za Dnevne novine ustvrdio ministar Katnić progresivno oporezivanje bi bilo na štetu socijalno najpogođenijih građana jer bi negativno uticalo na njihovu radnu mobilnost i angažovanost.
Nametom "euro po euro" svaka kuća Vladu časti jagnjetom >>>
Taksa od 1 eura samo za odlazne pozive: Slobodno koristite internet, SMS... >>>
Katnić, navodi RSE, smatra da veći porezi na prihode bogataša njihov imetak ne bi ni dotakli, ali bi zato sputali one siromašnije, ali sposobne i radne koji trenutno zarađuju više da preskoče liniju siromaštva.
Što su veće socijalne razlike, što je veća neravnomjernost u razvoju toliko je i ekonomski razvoj sporiji i dolazi kasnije
Nije lako biti za ili protiv progresivnog oporezivanja jer je situacija u kojoj se Crna Gora nalazi veoma kompleksna ističe Kostić, ali dodaje:
"Nesporno je da treba oporezovati ekskluzivnu ili luksuznu potrošnju, treba oporezovati i fond bogatstva pojedinaca i grupa. Tu onda nema značajnog rizika po razvoj. Kada kažemo fond, da bi bili jasni, to znači – oporezujte jahte, kuće, brodove, livade, vinograde ali ih oporezujte na način da se to stavi u funkciju ekonomskog razvoja i u funkciju socijalnog balansiranja. Dakle, što su veće socijalne razlike, što je veća neravnomjernost u razvoju toliko je i ekonomski razvoj sporiji i dolazi kasnije".
Bojanić: Rješenje, a na problem
Vlada Crne Gore zbog sve snažnije krize treba da uvede progresivno oporezivanje, kažu u SNP. Aleksandar Damjanović, inače predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju finasija i budžet nije saglasan sa ocjenom ministar Katnića da bi zbog uvođenja progresivnog oporezivanja država i građani bili na gubitku.
"Ne smatramo da bi došlo do odliva niti radne snage niti kapitala, jer za male zemlje kao što je Crna Gora, iako je bitna poreska konkurentnost mnogo su bitnije neke druge stvari koje se tiču pravne infratsrukture, poštovanja zakona, ugovornih obaveza, prostornog reda. Prema tome tezom da zemlje sa progresivnim porezima kojih je inače sijaset u EU i koje su među ekonomski najjačim, gube svakako gubi na značaju i zato pozivamo ministra Katnića da još jednom razmisli o ovoj tezi", pozvao je Damjanović.
Ministra brine i to što bi visoke poreske stope na dohodak značile i dodatni trošak, ili kako je rekao – kaznu za vrijednije, kreativnije i uspješnije.
"Da vam to ilustrujem kontra pitanjem – da li vi smatrate da su kreativniji, radno više angažovani ljudi koji sticajem okolnosti rade u finansijskom sektoru i čije su zarade hiljadu, dvije, tri ili 4 hiljade eura ili im je to upravo donijelo radno mjesto, odnosno činjenica da rade u sektoru koji živi na račun, na grbači privrede", kazao je Aleksandar Damjanović.
Gotovo kataklizmičku sudbinu države koja odluči da uvede veće poreze bogatima ministar Milorad Katnić dodatno obrazlaže tvrdnjom da usljed većih poreza građani prestaju da rade, zapošljavaju se u državnoj administraciji i skloni su utaji poreza.
Pozitivna CG: Bogati treba da nose veći teret
Duboko smo uvjereni da, naročito u vremenima krize, teret krize treba da snesu svi građani podjednako, ali oni bogatiji nešto više od ostalih.
"Duboko smo uvjereni da, naročito u vremenima krize, teret krize treba da snesu svi građani podjednako, ali oni bogatiji nešto više od ostalih. No, vladina politika ide u potpuno drugom pravcu da se ta nedostajuća sredstva uglavnom pokušavaju nadomjestiti od nekih siromašnijih slojeva ne birajući načine.
Primjer je evo ova situacija sa skorim uvođenjem taksi na SIM kartice, struju i kablovsku televiziju čime treba da se od građana silom naplati nekih 15 do 20 miliona eura, koliko su oni izračunali", navodi koordinator za ekonomiju u Pozitivnoj, Mladen Bojanić.
Bonus video:
