Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Valdamer Figaj poručio je juče da će Crna Gora biti izmijenjena do neprepoznatljivosti kada u svoj sistem uvede evropsko zakonodavstvo iz oblasti životne sredine.
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović kazao je da se u Crnoj Gori, ali i Hrvatskoj koriste sve šupljine na granicama kako bi šverceri krijumčarili sve što se može krijumčariti
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović kazao je da se u Crnoj Gori, ali i Hrvatskoj koriste sve šupljine na granicama kako bi šverceri krijumčarili sve što se može krijumčariti. On je pomenuo probleme sa krijumčaranjem ptica, ali i drvne građe iz šuma.
“Niko ne želi gledati mrtve ptice i raspadnute krave u Skadarskom jezeru kad dođe u Crnu Goru. Kao što i ne želi da iznajmi sobu gdje je buka od saobraćajnice nepodnošljiva”, poručio je on.
Hrvatska je u fazi s pregovorima iz IPA fondova povukla 97 miliona eura za oblast životne sredine, a do 2025. procjenjuje da će je primjena zakona koštati 10 milijardi eura. “I u Crnoj Gori morate imati preciznu cifru koliko će sve da košta kada je oblast životne sredine u pitanju, a to je veliki novac jer je ovo jedno od najtežih poglavlja u pregovorima za pristup EU”, kazao je Turčinović.
Pomor ptica: Umjesto gavrana i svraka, u Zeti hvataju zaštićene vrste >>>
Ambasador je upozorio da država ne može vrdati sa oblašću životne sredine, jer EU za tu oblast ne daje prelazne rokove.
Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović ocijenila je da država još nije uspjela da izbalansira između ekologije i ekonomije. “Država je decentralizaciju ustanova sistemski postavila u najboljoj namjeri, kako bi ispoštovala Evropsku povelju o lokalnoj upravi, ali u tu priču nijesmo ušli sa najboljim analizama da li lokalni sistemi imaju dovoljno kapaciteta i mogućnosti da adekvatno sprovode zakone iz te oblasti”, kazala je ona.
Pejović je upozorila i da je Crna Gora daleko od evropske statistike koja predviđa izdvajanja od dva odsto iz budžeta države za oblast životne sredine, a posljednjim rebalansom država je za tu svrhu oprediljelila svega 0,13 odsto.
Bonus video:
