Aleksandar Roganović je decenijama lio znoj radeći na visokoj peći, u proizvodnji metala. Posao mu nije bio lak, ali je ovaj bivši poslovođa Željezare, ako ništa drugo, makar brže od ostalih stekao pravo da se odmori - otišao je u penziju sa 48 godina života.
Roganovićevih 27 godina radnog staža penzijski fond je, zbog prirode njegovog posla, računao kao 32.
"Od početka radnog staža meni su išle beneficije. Dva mjeseca po godini. Ja sam bio poslovođa na peći, dok su topioci pomoćnici imali tri beneficirana mjeseca, pošto su imali teži posao. Smatram da je i meni i njima ta beneficija trebalo da bude veća po mjesec jer se radi o izuzetno teškim poslovima. Ovima koji sad ostaju smatram da treba povećati beneficiju jer je dovoljno raditi na pećima. Tako je, koliko znam, u zapadnim zemljama", kaže Roganović.
On, ipak, ima razloga da bude zadovoljan, jer je dobar dio crnogorskih radnika koji rade na teškim i rizičnim poslovima ostao bez ove “privilegije”.
Sve je na poslodavcima
"Osnovna funkcija instituta staža osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem jeste da se njime obezbijedi određeni vid zaštite osiguranika koji rade na teškim i po zdravlje štetnim poslovima, kao i osiguranika koji svoju profesionalnu djelatnost ne mogu uspješno obavljati poslije navršenja određenih godina života, time što im se staž osiguranja uvećava zavisno od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno prirode posla, i može iznositi najviše 50 odsto", kazali su “Vijestima” iz PR službe Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Zakonodavstvo, dakle, razlikuje radnike koji rade kod privatnih poslodavaca i državne i vojne zaposlenike, čiji je beneficirani radni staž regulisan posebnim pravilnicima
U Ministarstvu kažu da nema precizne evidencije koliko trenutno ima takvih radnika, ali procjenjuju da njih oko 9500 ima beneficirani radni staž.
Ko će biti “srećnici” koji će moći “mladi u penziju” odlučiće pravilnici koje donose nadležne institucije, ali prije svega poslodavci na kojima je da, u skladu sa ovim aktima, podnesu inicijative i ostvare takvo pravo za svoje radnike.
"Radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem propisana su u nekoliko podzakonskih akata. To je Pravilnik o utvrđivanju radnih mjesta, odnosno poslova na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i o postupku i načinu za njihovo utvrđivanje, kojim su propisana radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem u 25 oblasti (rudarstvo, crna metalurgija, pomorska brodogradnja, saobraćaj, grafička industrija i dr.), zatim Uredba o utvrđivanju radnih mjesta, odnosno poslova u organima državne uprave na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i Pravilnik o bližem određivanju radnih mjesta, odnosno poslova u organima državne uprave na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kojima su propisana radna mjesta u organima državne uprave na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem. Postoji i Uredba kojom su propisana radna mjesta na kojima se profesionalnim vojnim licima staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem", objasnili su iz Ministarstva.
Zakonodavstvo, dakle, razlikuje radnike koji rade kod privatnih poslodavaca i državne i vojne zaposlenike, čiji je beneficirani radni staž regulisan posebnim pravilnicima.
Iz Ministarstva nijesu rekli da li će poslodavac koji ne podnese inicijativu za utvrđivanje beneficiranog radnog staža biti kažnjen, i kako
Što se tiče ovih prvih, Pravilnik reguliše da “inicijativu za utvrđivanje novih radnih mjesta na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem mogu dati poslodavac ili Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Crne Gore”.
Uz inicijativu, poslodavac mora dostaviti posebno stručno mišljenje koje treba da uradi organizacija ovlašćena za ove poslove, te da obrazuje Komisiju koja će o tome odlučiti.
"Za lica koja rade na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, osim redovnog doprinosa koji se plaća za penzijsko i invalidsko osiguranje, poslodavac je, u skladu sa Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, dužan da plaća i dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanje", kazali su “Vijestima” u Ministarstvu.
Iz Ministarstva nijesu rekli da li će poslodavac koji ne podnese inicijativu za utvrđivanje beneficiranog radnog staža biti kažnjen, i kako. Sam Pravilnik ne predviđa nikakve kazne za poslodavca ukoliko ove obaveze ne poštuje, pa je jasno da postoje poslodavci koji ne čitaju Pravilnik i na taj način krše prava svojih radnika.
Situacija je nešto drugačija kad su u pitanju Vojska i državni organi, gdje se već odavno zna ko ima beneficirani radni staž (Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije, Agencija za nacionalnu bezbjednost, Zavod za izvršenje krivičnih sankcija...)
Najvažniji Akt o procjeni rizika
"Suština cijele priče jeste da je ovaj pravilnik preuzet iz bivše Jugoslavije, da u međuvremenu tehnologija napreduje, mijenjaju se opisi radnih mjesta, i definitivno je ključni nedostatak pravilnika što se jedan broj tih radnih mjesta nije našao u njemu.
Zakonom o zaštiti na radu je propisano da je svaki poslodavac dužan da donese Akt o procjeni rizika za sva radna mjesta i da utvrdi način i mjere za otklanjanje tog rizika
Mogu da kažem, iz iskustva koje imam kao osoba koja se bavi poslom zaštite prava radnika, da imamo radna mjesta gdje se zaista radi u veoma teškim okolnostima, a koje pravilnik nije prepoznao- kazao je za “Vijesti” Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Važno pitanje, smatra on, jeste ko pokreće proceduru da se za određena mjesta preispita da li su to radna mjesta na kojima staž osiguranja treba računati sa uvećanim trajanjem.
"Zakon ostavlja mogućnost da tu inicijativu pokrene poslodavac, drugo zainteresovano pravno lice ili Fond. Takođe, zakon ostavlja mogućnost da to pitanje pokreće i sindikat ukoliko smatra da treba.
Zakonom o zaštiti na radu je propisano da je svaki poslodavac dužan da donese Akt o procjeni rizika za sva radna mjesta i da utvrdi način i mjere za otklanjanje tog rizika. Akt o procjeni rizika je akt koji sadrži opis procesa rada sa procjenom odnosno ocjenom rizika od povreda i oštećenja na radnom mjestu i kojim se utvrđuju mjere za otklanjanje i smanjivanje rizika u cilju poboljšanja bezbjednosti zaštite zdravlja na radu.
"Ako nemate akt o procjeni rizika, vi nemate dokaze da je određeno radno mjesto teško i rizično"
Iz toga akta o procjeni rizika i zaposleni, i sindikat, i poslodavac mogli da znaju da li treba pokrenuti inicijativu da se to radno mjesto računa sa sa uvećanim stažom. Napominjem da je Zakon o zaštiti rada stupio 2004. godine na snagu, da je obaveza poslodavaca bila da u roku oko tri godine donese taj akt, krajnji rok je istekao 2007. godine, a mi smo u 2012. godini i mogu odgovorno da tvrdim da sigurno preko 90 odsto poslodavaca nema taj akt", ističe Keković.
On dodaje da je pomenuti akt od izuzetne važnosti.
"Ako nemate akt o procjeni rizika, vi nemate dokaze da je određeno radno mjesto teško i rizično, jer akt o procjeni rizika rade eksperti i institucije koje su ovlašćene, imaju znanje da izvrše snimanje tog radnog mjesta i utvrde koliko je ono štetno i rizično po zdravlje", kaže Keković, i dodaje da ipak nema mnogo radnih mjesta koja nijesu prepoznata, a na kojima bi trebalo računati staž sa uvećanim trajanjem.
Od jame do pozornice...
O tome za koja se sve radna mjesta staž računa sa uvećanim trajanjem najbolje govore detalji iz pomenutog Pravilnika. “Vijestima” nije poznato da li se neko u Crnoj Gori profesionalno bavi baletom, ali bi se, ako takav postoji, mogao prijaviti za beneficirani radni staž. Pravilnikom je beneficirani radni staž utvrđen i za kopača uglja - vođu gradilišta, kopača, pomoćnika kopača, jamskog palioca mina, jamskog vozača...
Iako je Crna Gora odavno rasprodala svoju pomorsku trgovačku flotu, beneficirani radni staž je predviđen za članove posade broda na dugoj plovidbi
Tu privilegiju imaju i rudari - radnik, rudar i njegov pomoćnik, rudar palilac mina - na bušenju minskih rupa, miniranju, podgrađivanju, rukovanju rudarsko–građevinskom mehanizacijom, ručnom i mehanizovanom utovaru - kao i radnici u sektoru crne metalurgije, u Željezari. Tu su i nezaobilazni radnici u proizvodnji aluminijuma
Beneficirani radni staž imaju i sjekač i vozač motornog vozila u šumarstvu, ali i profesionalni pilot, pod uslovom da ima najmanje 200 letova godišnje, nastavnik motornog letjenja i vazdušnog jedriličarstva, pod uslovom da ima najmanje 200 letova godišnje, nastavnik padobranstva, pod uslovom da ima najmanje 30 skokova godišnje, kao i domaćica, odnosno domaćin aviona, pod uslovom da imaju najmanje 200 letova godišnje.
Iako je Crna Gora odavno rasprodala svoju pomorsku trgovačku flotu, beneficirani radni staž je predviđen za članove posade broda na dugoj plovidbi, pod uslovom da su bili ukrcani najmanje šest mjeseci godišnje.
Ko se odluči da za hljeb zarađuje pjesmom, i postane operski pjevač - solista, takođe će imati beneficirani radni staž
Tu su i zaposleni koji neposredno rade na rotacionim mašinama za štampanje novina, časopisa, revija, raznih reprodukcija i ambalaže - duboka štampa, visoke, flekso i ravne štampe, ali i zaposleni u prerađivačkoj, mesnoj i farmaceutskoj industriji, kao i ronioci i vatrogasci.
Sa posebnim koeficijentom se obračunava i čišćenje septičkih jama i održavanje kanalizacione mreže.
Beneficirani radni staž imaju i dimnjačar, ali i radnik u sektoru pogrebnih usluga - spremač umrlih.
Ko se odluči da za hljeb zarađuje pjesmom, i postane operski pjevač - solista, takođe će imati beneficirani radni staž. Uslov je samo da bude - nosilac glavnih uloga.
I doktori i kopači
Pored nabrojanih zanimanja, beneficirani radni staž imaju i neki ljekari, kao što su oni u oblasti radiologije i hitne pomoći. Doktor Momčilo Bajagić iz podgoričkog Zavoda za hitnu pomoć za “Vijesti” je rekao da se u ustanovi u kojoj radi pravila o beneficiranom stažu poštuju.
"Kopači, bušači i rukovaoci imaju po šest mjeseci beneficije za rad u jami"
"Radnici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore imaju beneficirani radni staž od 01.04.2010. godine, odnosno od dana preuzimanja zaposlenih od domova zdravlja. On se obračunava tako što doktori dobijaju stepen uvećanja 12 mjeseci se računa kao 15 mjeseci.
Za tehničare i vozače vozila hitne pomoći dobijaju stepen uvećanja, 12 mjeseci se računa kao 14 mjeseci. Svi koji su zaposleni u Zavodu imaju beneficirani radni staž. Takav status za nas u Zavodu znači mnogo, jer je naš posao naporan i stresan.
Ipak, u zdravstvu ima još medicinskih grana koje bi trebalo da imaju beneficirani radni staž i za njih se zalažu njihovi sindikalni predstavnici" kazao je “Vijestima” Bajagić. Ilija Đilas ima 41 godinu, radnik je jame u Rudnicima boksita, radi kao kopač – bušač.
Ima 19 godina radnog staža, sa 6 mjeseci beneficije po godini.
"Kopači, bušači i rukovaoci imaju po šest mjeseci beneficije za rad u jami. Nadzornicima je smanjeno na 4 mjeseca, palioci isto tako. S obzirom na težinu posla, smatram da je ta beneficija bila realna", kaže Đilas.
Bonus video:
