Stihijska urbanizacija i devastacija prostora na primorju, kojih nije pošteđena ni Podgorici, a ni sjever, ključni su problemi koji utiču na životnu sredinu u Crnoj Gori.
Direktor Zavoda za zaštitu prirode Zlatko Bulić ocijenio je da Crna Gora još uvijek nije uspjela da riješi osnovne ekološke probleme, kao što su tretman otpadnih voda i odlaganje otpada.
Crna Gora bogata je sa 900 zaštićenih vrsta, a iz Zavoda ističu da još nema dobrog sistem kada su istraživanja i sakupljanja zaštićenih vrsta u pitanju. Bulić je upozorio da i svaki putnik namjernik bez dozvola i kažnjavanja može sakupljati najvrijednije vrste biljaka i životinja.
“Prethodnih godina u okviru istraživačkih akcija na Prokletijama, Komovima, Skadarskom jezeru da nailazili smo na ljude koji sakupljaju određene biljne, životinjske vrste i to bez ikakve dozvole”, objasnio je on.
"Nailazili smo na ljude koji sakupljaju određene biljne, životinjske vrste i to bez ikakve dozvole”, objasnio je Bulić.
Zbog nedostatka kaznjavanja, priča Bulić, devastiraju se jame i pećine, a istraživači često pokupe najznačajnije i najeksluzivinije biljne i životinjske vrste, koje kasnije krase poznate evropske muzeje.
“Prošle godine smo upoznali sa tim problemom nadležne organe, ali je teško tim ljudima ući u trag. Najgore prođu oni koji žele da na zakonit način rade, traže dozvole da bi mogli na prostoru Crne Gore da sakupe određene nezaštićene biljne i životinjske vrste”, objasnio je on.
Čista voda Lima
Bulić je poručio da je potreban efikasniji sistem kontrole na graničnim prelazima i da na carinskim punktovima mora postojati čovjek specijalizovan za biodiverzitet. Ipak, kako je rekao on, prirodni potencijali kojim je bogata Crna Gora nijesu uništeni u tolikoj mjeri da bi Crna Gora izgubila epitet države koja još ima izvorne prirodne vrijednosti. Bulić, međutim, smatra da zasluga za to ne pripada državi, ni građanima, već promjenama koje su se desile u poslednjih 20 godina.
“Možda je to više zasluga efekata koji su se desili u zadnjih 20-tak godina, jer industrija u Crnoj Gori ne predstavlja ono što je nekad predstavljala. Vi danas imate mogućnost za čiste vode Lima, a nekada tamo niste mogli da pretpostavite da bi može biti živog svijeta”, objasnio je on.
Ima li u Limu raznovrsnosti?
Povodom Svjetskog dana zaštite prirode Zavod je prezentovao CD izdanje Zbornika radova sa Međunarodnog naučnog skupa “Zaštita prirode u 21 vijeku” koji je održan u septembru prošle godine.
Iz Zavoda su najavili aktivnosti na izradi studije zaštite regionalnog parka “Piva” i “Komovi”, studije opravdanosti zaštite prostora Orijena kao novog nacionalnog parka, u toku i izrada Izvještaja o dopuni postojećeg fonda podataka o biodiverzitetu u zahvatu detaljnog prostornog plana za akumulacije na Morači, ali i vegetacijska karta Crne Gore i Crvena lista biodiverziteta.
Manjak kadrova za proučavanje prirode
Pripajanje Zavoda Agenciji za zaštitu životne sredine, koje je predviđeno Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave u cilju smanjenja troškova, Bulić je ocijenio kao nepovoljno za instituciju koja postoji i radi 50 godina.
On smatra da se poslovi dvije institucije u velikoj mjeri razlikuju i strahuje da bi Zavod pripajanjem mogao da izgubi mogućnost terenskog rada.
“Agencija se bavi aktivnostima koje su uglavnom vezane za prikupljanje informacija i agencije u svakoj državi, pa i Evropska agencija zaštite životne sredine su servis informacija. Zavodi su u državnom okruženju nešto drugo - institucije koje se bave naučnim i terenskim radom”, objasnio je on.
Bulić je dodao i da je u Crnoj Gori manjak kadrova za proučavanje prirode i da se na prste mogu izbrojati ljudi koji se bave istraživanjem ptica, botanike, riba, insekata.
Galerija
Bonus video:
