Građani Pljevalja koji žive u blizini deponije Maljevac ponudili su Agenciji za zaštitu životne sredine svoja imanja za izgradnju prve deponije opasnog otpada u Crnoj Gori.
Kako je "Vijestima" kazala direktorica Agencije Daliborka Pejović, Pljevljaci su pokazali interes da valorizuju imanja i kuće u zamjenu za novac.
"Već duže vrijeme građani pokazuju interesovanje za valorizaciju imanja i kuća, prvo prema menadžmentu Termoelektrane odnosno kompaniji "A2A", a sada već nude kompletna imanja i posjede ukoliko bude postojala mogućnost da se deponija opasnog otpada gradi u Pljevljima", kazala je ona.
Ipak, Pejović ističe da se odluka o mjestu gdje će se opasni otpad odlagati ne može se donositi bez predviđene procedure i analiza postojećeg stanja. Ona je dodala da se na Maljevcu pod hitno mora uraditi sanacija postojeće brane, sanacija i remedijacija kompletnog terena i preseljenje deponije na novu lokaciju koju je menadžment "A2A" već kupio u blizini rudnika Šumane.
"Ne možemo odokativno donositi takve odluke mora se prvo sprovesti procedura, uraditi dobra analiza postojećeg stanja i tek onda napraviti jednu vrstu rangiranja lokacija koje ispunjavaju uslove prema pravilnicima. Ponudu nećemo definitivno izgubiti iz vida, ali nećemo ugroziti ničije zdravlje ili napraviti pogrešan korak da bi ispunili želje ili izašli u susret građanima. S obzirom na to da će oni dok god postoji deponija na Maljevcu i zagađenje od Termoelektrane biti u prilici da za zagađenje traže odštetu", kazala je ona.
Da su Pljevlja najpogodnija za odlaganje otpada smatraju u ekološkom pokretu "Ozon". Kako su kazali, u tom gradu se proizvodi najviše opasnog otpada, pa je apsurdno da se on prevozi do Nikšića ili Podgorice.
Predstavnici nevladinih orgnizacija i građani Pljevalja, nakon saznanja da su dvije lokacije u tom gradu predložene kao mogućnosti za deponiju opasnog otpada, poručili su da im novi zagađivači ne trebaju
"Apsurdno je i kontradiktorno da se za deponiju razmatraju opštine koje proizvode zanemarljiv procenat otpada, a potrebno je uzeti u obzir i ogromne troškove njegovog transporta", kazao je izvršni direktor te NVO Aleksandar Perović.
Istakao je da preleminarni izvještaj u kojem su kao najprihvatljivija rješenja za odlaganje opasnog otpada deponije u okviru KAP-a i Željezare Nikšić ne pomaže donosiocima odluka, ali ni javnosti.
"Preliminarni izvještaj ne pomaže ni donosiocima odluka, ni zainteresovanoj javnosti da na najbolji mogući način sagledaju sve činjenice, imajući u vidu kontroverze i otpor lokalnog stanovništva koje prate ovaj projekat, već upravo suprotno djeluje zbunjujuće naročito na laičku javnost", poručio je on.
Perović međutim predlaže drugačije rješenje. Kako je objasnio s obziroim da Termoelektrana Pljevlja proizvodi najviše otpada država bi trebalo sa vlasnikom da dogovori zajednički projekat.
Preliminarni izvještaj rađen za potrebe projekta "Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje", pokazao je da su najpogodnije lokacije za odlaganje te vrste otpada u okviru KAP-a i Željezare Nikšić
"Upravo bi EPCG, trebala da partnerski sa Vladom uđe u projekat deponije opasnog otpada i obezbijedi lokaciju u njenom vlasništu, koja ispunjava standarde, a koja nije mnogo udaljena od glavnog izvora opasnog otpada u Crnoj Gori. Ovo bi značajno olakšalo stvari jer EPCG ima potrebnu logističku i tehničku podršku, što bi u startu donijelo značajne uštede", kazao je on.
Predstavnici nevladinih orgnizacija i građani Pljevalja, nakon saznanja da su dvije lokacije u tom gradu predložene kao mogućnosti za deponiju opasnog otpada, poručili su da im novi zagađivači ne trebaju. Oni su početkom aprila upozorili da bi deponija opasnog otpada dovela do novih ekoloških i zdravstvenih problema u već prilično devastiranom pljevaljskom kraju i jednom od najzagađenijih gradova Evrope.
Najbolje je raditi nova postrojenja
Preliminarni izvještaj rađen za potrebe projekta "Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje", pokazao je da su najpogodnije lokacije za odlaganje te vrste otpada u okviru KAP-a i Željezare Nikšić, dok je kao umjereno povoljna ocijenjena lokacija u blizini starog rudnika kod Šumana u Pljevljima. Pejović je poručila da treba provjeriti da li postrojenja KAP-a i Željezare imaju sve dozvole u skladu sa zakonom.
Ona smatra i da bi bilo neprimjereno koristiti postojeće kapacitete, već da bi bilo potrebno raditi potpuno nova postrojenja nezavisna od fabrika.
Galerija
Bonus video:
