Završetak izgradnje puta od Gusinja i Plava do Podgorice, kroz Albaniju, ne treba očekivati za još dvije godine i svako drugo obećanje u vezi sa tim nije realno i može biti politički motivisano.
Predsjednik Mjesne zajednice Gusinje dr Rusmin Laličić objašnjava da su albanske vlasti počele izgradnju puta Han Hoti – Vrmoša u dužini od 60 kilometara, prije godinu, a da za završetak imaju rok od 36 mjeseci.
Sa albanske strane se uveliko radi
"To znači da Albanija ima rok još dvije godine da završi put koji bi istovremeno i mi koristili od Gusinja do Podgorice. Mi možemo priželjkivati da oni to završe prije, ali je to teško očekivati ako im je rok još 24 mjeseca", rekao je Laličić.
On dodaje da Albanija ovaj projekat realizuje uz finansijsku podršku dvije evropske banke i da taj projekat podrazumijeva otvaranje oko 3.000 kiliometara puteva na njihovom ruralnom dijelu.
"Među tim putevima je i ovaj koji bi povezao Skadar sa sjeverom Albanije, odnosno sa Tamarom i Vrmošom u blizini Gusinja. Oni su posao započeli prije godinu i već su probili dionicu od mjesta Han Hoti do Tamare. Odatle preostaje da se još probije dionica do Vrmoše", priča predsjednik MZ Gusinje.
Svakoga dana u svakom pogledu sve više nazadujemo
S druge strane, crnogorske vlasti su počele izgradnju puta od Gusinja do Grnčara i obećale da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše od mjesta na kojem bi se, prema dogovoru dviju vlada, otvorio novi granični pralaz, u mjestu Grabon ili Cijevna Zatrijebačka.
Završeno asfaltiranje 11 km puta od prelaza Grnčar do sela Vrmoša
"Naše vlasti obećavaju da će te poslove završiti do kraja ove godine. Međutim, tek kada i Albanci završe dionicu koju oni grade, onda ćemo moći konačno da govorimo o otvaranju puta od Gusinja do Podgorice, dolinom rijeke Cijevne kroz Albaniju, o kojem sanjanju generacije ljudi iz ovog kraja, kako u Plavu i Gusinju tako i u dijaspori", kaže Laličić.
Mogu li se, zaista, Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih, okolo-naokolo, preko dvjesta? Lijepih želja za realizaciju tog projekta nije nikada falilo. U novije vrijeme optimistička retorika se pojačavala proporcionalno sa učestalošću izbornih ciklusa.
Gusinje, živopisna varoš koja već duže vrijeme bije sa državom bezuspješnu bitku i za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se sada u nedostatku saobraćajnica može samo nazad.
"Svakoga dana u svakom pogledu sve više nazadujemo", kiselo se šali Laličić.
On vjeruje da je jedina i najbolja varijanta da se Podgorica približi Gusinju i Plavu, put preko Albanije. Taj put predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja kažu da je karavanska trasa počinjala čak u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu.
U to vrijeme, nekoliko vjekova unazad, naselje Gusinje imalo je 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put, obično bez povratka, odavde vodi za Sjedinjene Američke Države.
Od 1948. za Podgoricu "kružnim tokom"
Kako je i kada ovo malo urbano mjesto postalo saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore? Dogodilo se to u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem.
Ta vjekovna saobraćajnica je jednostavno prekinuta. Od tada mještani Gusinja i Plava za Podgoricu putuju “kružnim tokom”, preko Berana, Ribarevina i kanjonom Morače.
Osim što je stara karavanska trasa i što su sa albanske strane već počeli radovi, ovaj putni pravac dolinom Cijevne ima i drugih prednosti.
Granični prelaz Grnčar
"Vi znate da je Gusinje ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima, vjerovali ili ne, ovim putem je u neposrednoj blizini", pojašnjava Laličić.
Ranije su i gusinjski iseljenici u Americi iskazali interesovanje da finansijski pomognu u rekonstrukciji puta
"Znači da bi taj put bio veoma lak za održavanje u zimskim uslovima. Ovaj kraj bi i u bukvalnom smislu postao ono što zapravo jeste - ne sjeveroistok, već jugoistok Crne Gore", kaže Laličić.
Ranije su i gusinjski iseljenici u Americi iskazali interesovanje da finansijski pomognu u rekonstrukciji ovoga puta. Dolazeći na ferije sa svih kontinenata oni prelaze milje i okeane, ali uglavnom svi ističu kako im najteže od svega pada dionica od Podgorice do Gusinja. Neki od njih, bogatiji, da bi skratili taj dio puta, kupili su čak i helikoptere.
"Dok se put ne završi, mi ćemo nastaviti sa našim karavanima prijateljstva, kakav je održan i nedavno, umjesto nekadašnjih poznatih „bijelih karavana“. Kada konačno bude profunkcionisao, vidjećete koliko je ovaj put značajan za čitavo Gornje Polimlje. Ovo je najbliža i najprirodnija veza jadranskog i crnomorskog sliva. Nijesu slučajno ovuda vjekovima unazad vodile karavanske trase", kaže Laličić.
Velike nade u novi put
Šest godina nakon referenduma na kojem su nezavisnost Crne Gore podržali sa 98,5 procenata, stanovnici varošice Gusinje upozorili su da im je strpljenje pri kraju i da bi zbog permanentnog i nezaustavljivog ekonomskog sunovrata mogli poći u kolektivni egzodus za Ameriku, gdje je i onako mnogo više Gusinjana nego što ih ima u rodnom kraju.
Dosta je, naglašavaju Gusinjani, bilo laži i paralaži o dobrim namjerama države za ovaj kraj. Ekonomsko potonuće i nazadovanje kreće se geometrijskom progresijom. Gusinjani izražavaju nadu da će ovaj put, kada jednom konačno bude u funkciji, donijeti investicije i dovesti turiste, kako bi se valorizovali prirodna bogatstva i ljepote.
Alen Šabović kaže da su mu još kao djetetu pričali o velikim trgovačkim karavanima, o Gusinju, koje je imao na stotine dućana, hanova i mehana, o hiljadama ljudi koji krote stambolškim drumom sa istoka na zapad, o nekim srećnijim vremenima koja blijede u sjećanju nadolazećih generacija.
Ahmet Đonbaljaj je istakao da država u dovoljnoj mjeri ne podstiče ekonomski razvoj Plava i Gusinja, što je doprinijelo velikom iseljavanju
I Sead Feratović i Adnan Baković se slažu da je za sve Plavljane i Gusinjane taj put od velikog značaja.
"Ostaje da vidimo da li će Vlada realizovati ono što je obećala više puta do sada", kazao je Feratović.
Sirhan Mrkulić je dodao da mu se čini da imaju prevelika očekivanja od ovog putnog pravca.
"Moramo se okrenuti većoj odgovornosti prema radu, sopstvenim interesima i iskoristiti naše prirodne resurse i zaposliti što veći broj građana, kako bi ovaj narod ostao ovdje da živi. U suprotnom, smatram da ćemo ovaj putni pravac iskoristiti da se što brže potpuno iselimo iz ovog kraja u potrazi za boljim životom", kazao je Mrkulić.
Ahmet Đonbaljaj je istakao da država u dovoljnoj mjeri ne podstiče ekonomski razvoj Plava i Gusinja, što je doprinijelo velikom iseljavanju. Put prema Podgorici i prema Dečanima doprinijeće, kaže on, boljoj ekonomiji i investicijama.
"To će uticati na razvoj u svim aspektima života, jer smo do sada bili praktično zatvoreni", kaže Đonbaljaj.
Galerija
Bonus video:
