Mještani šest paštrovskih sela - Blizikuće, Tudorovići, Rađenovići, Česminovo, Đuranovina i Đenaši iznad Svetog Stefana, zatražili su od Opštine Budva da hitno sanira i spriječi dalje uništavanje puta koji su građevinska operativa i nekontrolisana gradnja na tom prostoru potpuno ruinirali.
Oni su upozorili lokalnu upravu da je glavni seoski izvor Šumet, iz kojeg se ta paštrovska sela snabdijevaju pitkom vodom, ugrožen velikom divljom deponijom koja je nastala u neposrednoj blizini i prijeti da ugrozi kvalitet vode i uništi prirodno izvorište.
Okupljeni oko Mjesne zajednice, seljani, njih oko 20, uputili su pismo Skupštini opštine Budva da “odmah reaguje, jer će, u protivnom, biti primorani da blokiraju seoski put i da ne dozvole velikim kamionima, betonjerkama i ostaloj operativi da uništava i onako ruiniran kolovoz”.
“Obraćamo se zahtjevom da nam pomognete u rješavanju nagomilanih problema nastalih stvaranjem divlje deponije građevinskog otpada oko izvora Šumet"
Potez paštrovskih sela jedno je od najatraktivnijih građevinskih područja na kojem je izgrađeno više od 30 luksuznih vila, manjih hotela i naselja. Svakako, najpoznatije je takozvano Carsko selo, čiji istočni dio gradi kolašinski biznismen Zoran-Ćoćo Bećirović, a zapadni kompanija „Trejd junik“. Trenutno je na prostoru tih šest aktivno oko 20 gradilišta.
Razrovani seoski put
I dok niču više miliona vrijedne vile, najskupocjenije na primorju, sa bazenima, uređenim dvorištima, bezbjednosnim sistemima, u šta se svako ko prošeta selima može uvjeriti, sa druge strane je razrovani seoski put koji je na pojedinim mjestima potpuno uništen, pa čak i „napadnut“ gradnjom, jer su vile izašle gotovo na ulicu, ne odaje sliku najluksuznijeg primorskog sela.
"Nanošenjem građevinskog otpada ugrožena je bezbjednost saobraćaja i normalno funkcionisanje stanovnika ovog područja"
“Obraćamo se zahtjevom da nam pomognete u rješavanju nagomilanih problema nastalih stvaranjem divlje deponije građevinskog otpada oko izvora Šumet, vodoizvorišta naših sela, čija je voda zbog odlaganja otpada počela da se muti i gubi na kvalitetu. Zemljište na kojem se odlaže otpad je dijelom i opštinsko.
Pored ove lokalcije, postoji opštinska zemlja koja se, takođe, koristi kao deponija. Obraćali smo se više puta izvođačima radova na objektima sa kojih se odvozi građevinski otpad, ali bezuspješno. Zabrinuti smo, jer situacija je sve teža, a naše mjesto postaje javna deponija, jer se na njoj deponuje i otpad iz Reževića.
Nanošenjem građevinskog otpada ugrožena je bezbjednost saobraćaja i normalno funkcionisanje stanovnika ovog područja. Usljed intenzivne gradnje i svakodnevnog istovaranja građevinskog otpada, put koji su mještani samoinicijativno gradili je uništen, jer njime prolaze teške mašine i kamioni nosivosti i do 20 tona, a dozvoljeno je kretanje kamiona do osam tona”, navodi se u upozorenju mještana.
Paštrovići
Blokada puta
Mještanin Krsto Rađenović istakao je da su o problemima upoznali sve lokalne i državne inspekcije i rukovodstvo Opštine.
“Prinuđeni smo da blokiramo put i ne dozvolimo nikom da prođe, dok god Opština ne stane na našu stranu i ovaj put izgrade po planu, kako je predviđeno”, kazao je Rađenović.
"Opština je naplatila komunalije od velikog broja graditelja i dio tog novca treba da uloži u rekonstrukciju putne infrastrukture"
Mještanin sela Đenaši Vido Balić naglašava da nijesu protiv gradnje, niti protiv investitora.
“Mi smo ti koji su prodali zemlju. Ali mi smo protiv uništavanja puta koji smo mi gradili. Opština je naplatila komunalije od velikog broja graditelja i dio tog novca treba da uloži u rekonstrukciju putne infrastrukture. Sada je nemoguće da dođemo do svojih kuća”, upozorio je Balić.
I on je dodao da zabrinjava divlja deponija koja je nastala na opštinskoj zemlji, gdje je istovareno na hiljade kubika zemlje, kamena i šuta zbog čega je ugroženo vodoizvorište Šumet, koje se nalazi na svega desetak metara.
Paštrovići
Kuće izašle na put
Podsjetivši da su seljani dali svoju zemlju za gradnju puta, Ratko Mitrović je kazao da, iako je planskim dokumentom jasno predviđeno da put mora biti širine sedam metara, i da još tri metra kuća sa dvorištem mora da bude odvojena, to se ne poštuje.
“Imamo slučajeva da su kuće gotovo izašle na put koji je na pojedinim mjestima širok samo dva metra. Mora se poštovati ono što je planovima zacrtano”, zaključio je Mitrović.
U Sekretarijatu za gradsku infrastrukturu “Vijestima” je rečeno da su upoznati sa problemom i da će ga razmotriti, ali i da planom investicija Opštine za ovu godinu nije predviđena njegova izgradnja.
Paštrovići
Buka i prašina tjeraju goste
Mještanin Željko Niklanović podsjetio je da je Ministarstvo saobraćaja tretiralo put kao put drugog reda i stavilo ograničenje na 7,5 tona za kamione.
“To niko ne poštuje od prvog dana. Čak su prije par godina urgirali iz Opštine da se puste kamioni, jer su ovi investitori platili komunalije. Znači, ako je neko platio komunalije, treba da razruši cijeli grad. I mi smo gradili, i popravljali stare kuće, i doveli čitava ova naselja poslije zemljotresa u neki red...
"Prošle godine nijesam radio mjesec i po, a to se i sada ponavlja, pošto gosti koji su mi najavili dolaske odlaze"
Međutim, sada je to totalna anarhija, gdje niko ne poštuje ni nas seljane, ni zakon. Rade šta god hoće. Već četvrtu godinu pokušavamo da to dovedemo u red, ali ništa. Znamo da ljudi treba da grade i nijesmo protiv toga, jer želimo da se ovo naselje razvija, ali to ne znači da sve drugo treba da upropastimo”, istakao je Niklanović.
On je naveo da trpi veliku štetu zbog takve situacije.
“Bavim se seoskim turizmom. Prošle godine nijesam radio mjesec i po, a to se i sada ponavlja, pošto gosti koji su mi najavili dolaske odlaze, jer ovu galamu i prašinu neće da trpe”, naglasio je Niklanović.
Galerija
Bonus video:
