Najpogodnije lokacije za postrojenje deponije opasnog otpada, prema preliminarnom izvještaju “Ecorem”-Belgija i “Hidroplan” iz Hrvatske su sadašnja deponija otpada Željezare i deponija Kombinata aluminijuma.
Za projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, kao umjereno odgovarajuća ocijenjena je lokacija Šumane, zatvoreni rudnik uglja u Pljevljima, dok za tu vrstu otpada malo odgovaraju deponija Možura u Baru, Livade u Podgorici, Rudokop Borova brda i Budoš u okolini Nikšića, ali i deponija pepela i šljake Maljevac, površinski kop Borovica i Repetitor u Pljevaljima.
Kao najveće mane lokaciji KAP-a u izvještaju se navode blizina poljoprivrednog zemljišta i zona zaštite voda
I deponija Livade je ocijenjena kao malo odgovarajuća za izgradnju deponije opasnog otpada zbog njene namjene za deponovanje komunalnog čvstog otpada i nedostatka prostora za novo postrojenje, a u blizni su i naselja, poljoprivredno zemljište i zona zaštite vode za piće.
Nedostaci novih lokacija
Kao najveće mane lokaciji KAP-a u izvještaju se navode blizina poljoprivrednog zemljišta i zona zaštite voda, dok su prednosti pristupačnost drumskom i željezničkom saobraćaju, dovoljno površine za odlaganje otpada, dobra stabilnost tla, a lokacija ima nisku estetsku vrijednost i zahtijeva sanaciju.
U Nikšiću su identifikovane tri lokacije i prema izvještaju u blizini nema zaštićenih područja, objekata kulturne baštine, kao ni regionalnih ili nacionalnih parkova. Ocijenjeno je da bivša deponija otpada Željezare ima dovoljno prostora za izgradnju postrojenja za tretman opasnog otpada, a lokaciji je već potrebna sanacija.
Kako se navodi u izvještaju, najbliži stambeni objekti su na pristojnoj udaljenosti i sama lokacija je malo vidljiva. Glavni nedostaci su to što je zemlja u privatnom vlasništvu, jedan dio se nalazi na strmoj padini i neposredno blizu rijeke Gračanice, pa je ocijenjeno da je samo sjeverni dio lokacije veoma pogodan za smještaj postrojenja. Privatno zemljište je prepreka i za lokaciju u okviru rudnika “Boksita” u Nikšiću, ali i strma padina zbog koje je lokacija teško pristupačna.
Kao mogući negativni uticaji na životnu sredinu u izvještaju se navode zagađenje zemljišta, zagađenja voda, zagađenje vazduha, prašina, buka i vibracija, poremećaj faune, gubitak prirode i vegetacije, gubitak obradivog zemljišta, vizuelni poremećaji, saobraćaj, zaposlenost
I lokacija Budoš – Nikšić ne odgovara za odlaganje opasnog otpada jer je zamljište u privatnom vlasništvu, a lokacija se treba posmatrati kao netaknuta priroda. Lokaciji Šumane u Pljevljima najveći su nedostaci velika udaljenost od ostatka zemlje i proizvođača opasnog otpada, a u zimskom periodu je i teško pristupačna zbog snijega. Kao još jedan od problema prepoznato je i protivljenje lokalnog stanovništva koje već trpi visoki pritisak zagađenja na životnu sredinu od elektrane.
Ni deponija pepela i šljake Maljevac nije pogodna zbog manjka prostora, a u izvještaju se navodi da se nakon zatvaranja ne savjetuje zbog ozbiljnih problema sa stabilnošću.
“Trenutno stabilnost brane koja sadrži mulj pepela je već diskutabilna. Pepeo se odlaže na deponiju, a na raspolaganju nema dobrih puteva. Zbog brojnih deponija koje već postoje u ovoj oblasti, jako protivljenje lokalnog stanovništva se može očekivati”, piše u Izvještaju.
Za odlaganje opasnog otpada nije pogodan ni kop Borovica, jer se nalazi na oko 200 metara od stambenih oblasti, a postoji i snažno protivljenje mještana. Lokacija Repetitor Pljevlja zbog netaknute prirode ocijenjena je manje pogodnom za deponiju opasnog otpada.
Kao mogući negativni uticaji na životnu sredinu u izvještaju se navode zagađenje zemljišta, zagađenja voda, zagađenje vazduha, prašina, buka i vibracija, poremećaj faune, gubitak prirode i vegetacije, gubitak obradivog zemljišta, vizuelni poremećaji, saobraćaj, zaposlenost. Uticaji na životnu sredinu biće dodatno opisani i razmotreni zajedno sa konsultatnom izabranim za izradu Procjene uticaja na životnu sredinu.
Za deponiju treba oko 1,4 miliona eura
Neke od preporuka su i da deponija ne smije biti izgrađena u krugu stogodišnje poplavne ravnice, državnog i nacionalnog autoputa, aerodroma
Tako je ocijenjeno da će za opšte infrastrukturne radove biti potrebno 67.400 eura, izgradnju deponijskih ćelija 665.000, upravljanje procjednim vodama 495.400, vegetacija 5.000, nadzor 73.968 i za opertivne troškove 86.296 eura.
Što dalje od naselja i vode
Prema Pravilniku o bližim karakteristikama lokacije, uslovima izgradnje, sanitarno-tehničkim uslovima, načinu rada i zatvaranja deponija za otpad, stručnoj spremi, kvalifikacijama rukovodioca deponije i vrstama otpada i uslovima za prihvatanje otpada deponija ne smije biti izgrađena u krugu od 200 metara od bilo kog jezera ili bare, kao ni u krugu od sto metara od plovne rijeke ili potoka.
Neke od preporuka su i da ne smije biti izgrađena u krugu stogodišnje poplavne ravnice, državnog i nacionalnog autoputa, aerodroma, kao i da mora biti najmanje 500 metara udaljena od mjesta stanovanja. Ne smije se naći ni u blizini kritičnih oblasti staništa, uključujući i zaštićena šumska područja, u blizini močvara, ali ni u krugu od 500 metara od bilo kog vodovoda.
Galerija
Bonus video:
