Predsjednik Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Glavnog grada Boro Banović, kaže da u Podgorici ima oko 250 spomen-obilježja i spomenika, ali da su u posljednje vrijeme suočeni sa skrnavljenjem tih spomenika i nestajanjem bisti.
Osnovna poenta Udruženja je da čuvaju i baštine tekovine NOB-a i svih oslobodilačkih ratova Crne Gore i u svom radu, kaže Banović, posebnu pažnju posvećuju spomenicima, događajima i ličnostima iz NOB-a i oslobodilačkih ratova na teritoriji Podgorice.
"U posljednja dva tri mjeseca nestale su biste na Barutani, zatim ispred Osnovne škole „Mahmut Lekić“ koja nosi ime po narodnom heroju. Prije toga ukradena je bista Boža Radulovića u Komanima i postoji pretpostavka da su te biste ponijeli skupljači starog željeza, mada može biti i da su sklonjene iz političkih razloga.
Svako spomen-obilježje nosi priču o rodoljubima koji su herojski dali živote za današnju Crnu Goru
Policija navodno ulaže napore da pronađe te počinioce, ali mislim nedovoljno jer ako su ukradene zbog koristi biste su kod skupljača otpada po Podgorici", kazao je Banović.
Herojski dali živote
Svako spomen-obilježje nosi priču o rodoljubima koji su herojski dali živote za današnju Crnu Goru, a jedna od takvih je svakako i priča o spomen-obilježju na Koniku za 55 strijeljanih rodoljuba koji su ubijeni 10. aprila 1942. godine.
"Naše je da ih se sjećamo i najmanje što možemo da uradimo je da održavamo te njihove grobove"
"Oni nisu zaludu umrli i poginuli, oni su utemeljeli ovu današnju Crnu Goru. Narod je bio obestravljen, strahom ućeranim od neprijatelja, svi oni sem onih koji su bili sa okupatorom.
Naše je da ih se sjećamo i najmanje što možemo da uradimo je da održavamo te njihove grobove i posjećujemo s vremena na vrijeme, a strijeljanje se obilježava ravno 70 godina. Rekonstrukcija i zamjena starog obilježja izvedena je 1979. godine a autori su inženjer Dragan Marković i akademski vajar Srđan Kovačević", rekao je Banović.
Strijeljanje ispod Ljubovića
Pored tog strelišta, ističe, 1941. godine na Bioču je strijeljano 50 rodoljuba kao odmazda poslije velike bitke na Jelinom Dubu.
“Ovog dječaka nosim svojoj majci u Italiji i tamo ću ga školovati, a neka crnogorski nacionalni sud oprosti što ću tako da napravim”
"Na Čepurcima na Zabjelu, 6. januara strijeljana su 73 rodoljuba, ispod Ljubovića 25. juna 1943. godine dovedeno je iz barskog logora 30 rodoljuba i strijeljani su. Tog dana je kamionom iz Bara i manje-više iz svih gradova poslato 200 zarobljenika koji su strijeljani.
U Farmacima je 27. decembra 1943. godine strijeljano 57 rodoljuba iz Podgorice, Nikšića i Danilovgrada. Pored toga ima strelišta na Pobrežju gdje je strijeljana jedna familija Dedića, otac, tri sina i ćerka, zajedno sa Arsom Perićem.
U tom momentu je bio izveden na strijeljanje i jedan, najmlađi, Dedić koji se zvao Petar, ali je talijanski oficir našao samilosti i rekao: “Ovog dječaka nosim svojoj majci u Italiji i tamo ću ga školovati, a neka crnogorski nacionalni sud oprosti što ću tako da napravim”.
Strijeljanje je bilo i ispod Veljeg Brda, u Maslinama, i to su mjesta koja redovno posjećujemo kao i ostale spomenike, biste i događaje", istakao je Banović.
Nevladina i neprofitabilna organizacija
Savez boraca je, napominje on, nevladina i neprofitabilna organizacija koja nema neke velike mogućnosti da ulaže u spomenike, međutim, u zajednici sa Muzejima i Galerijama grada, Sekretarijatom za kulturu uspijevaju da održe donekle te spomenike mada često, kaže, imaju pomoć i lokalnog stanovništva, škola...
"Pokušavamo da taj dio prostora oko spomenika držimo uredno jer je vrlo lijep objekat"
"Ulažemo maksimalno u spomenike svake godine a imamo spomenike i iz Prvog svjetskog rata kao što je u Vuksan Lekićima, a radi se o silueti žene koja je rad akademskog vajara Draga Đurovića.
Pokušavamo da taj dio prostora oko spomenika držimo uredno jer je vrlo lijep objekat. Malo je sklonjen sa strane tako da ga ljudi i ne vide a podignut je u znak na sjećanje oko 2.000 pomrlih logoraša od 1916. do 1918. godine", kazao je Banović.
Posjećuju Neretvu, Sutjesku, Jajce...
Banović naglašava da posjećuju i ostale spomenike u Crnoj Gori, pa su svake godine na Belvederu u Pljevljima gdje se 1936. godine održala pobuna protiv tadašnjeg režima, ali i ostale zemlje bivše SFRJ.
"Ono što je Crna Gora izgubila 1918. godine dobila je sa odlukama AVNOJ-a 1943. godine u Jajcu"
"Posjećujemo Neretvu, Sutjesku, u Jajcu smo skoro svake godine na dan obilježavanja AVNOJ-a, a u jubilarnoj godini 13. julskog ustanka smo pravili putovanje po bivšoj Jugoslaviji i posjetili spomenik na Kadinjači, Kuću cvijeća u Beogradu, spomenik narodnih heroja na Kalemegdanu, Sremski font, Jasenovac, Kozaru, Muzej prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću, jer temelji našeg društva su zacrtani i stvoreni AVNOJ-em.
Ono što je Crna Gora izgubila 1918. godine dobila je sa odlukama AVNOJ-a 1943. godine u Jajcu", naveo je Banović.
Bonus video:
