Više od polovine crnogorskih studenata zadovoljno je političkom situacijom u državi i načinom na koji Vlada radi posao na putu ka pridruživanju Evropskoj Uniji (EU), pokazalo je istraživanje Centra za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda i organizacije MESA 10 iz Slovačke.
Istraživanje je sprovedeno u aprilu ove i u novembru prošle godine, a ukupno je anketirano skoro 3,5 hiljada studenata sa sedam Univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Slovačke.
Sociološkinja, Olga Gjarfasova, kazala je da 55 odsto anketiranih studenata iz tih pet država vjeruje u proces EU integracije Zapadnog Balkana, što je, kako je pojasnila, za pet odsto više u odnosu na prošlu godinu.
„Na pitanje da li vjeruju da će većina država Zapadnog Balkana ući u EU, 55 odsto crnogorskih studenata je odgovorilo pozitivno, što je za devet odsto više u odnosu na prošlu godinu“, ocijenila je Gjarfasova.
Prema njenim riječima, skoro 40 odsto od ukupnog broja anketiranih studenata je odgovorilo da vjeruje da će Crna Gora i Srbija postati članice EU do 2025. godine.
„Oko 36 odsto studenata se slaže da je proces proširenja važan, uz veliko zalaganje država za učlanjenjem. Sa druge strane, studenti iz Crne Gore su mnogo pozitivniji u tome šta Vlada radi, i polovina njih je rekla da je dovoljno ovo što Vlada čini i način na koji pokušava da se približi učlanjenju u EU“, pojasnila je Gjarfasova.
Ona je kazala da 52 odsto ispitanika vidi EU kao način garancije nacionalnog suvereniteta i zaštite vrijednosti i interesa, ali su, kako je navela, pokazali skepticizam u pogledu razvoja EU u budućnosti.
„Oko trećine ispitanika smatra da će EU za deset godina biti snažnija i kooperativnija, trećina njih smatra suprotno, dok su ostali mišljenja da se ništa neće promijeniti“, pojasnila je Gjarfasova.
Ona je navela da većina ispitanih studenata smatra da se Rusija ne pridržava demokratskih standarda.
„Sa druge strane, Rusija je viđena kao važan faktor uticaja. Studenti iz Moldavije vide ulogu Rusije u negativnom svjetlu, dok studenti iz Srbije imaju tendenciju da vide Rusiju i njene aktivnosti u Srbiji u pozitivnom svetlu“, navela je Gjarfasova.
Polovina crnogorskih studenata, kako je kazala, smatra da EU i NATO mogu uspostaviti odnos sa Rusijom, bez promjene postojećih vrijednosti i principa.
„Ono što je veoma interensantno i drugačije od ostalih zemalja, jeste da su u Crnoj Gori mladi ljudi prilično zadovoljni političkom situacijom u svojoj državi. Više od 50 odsto studenata je vrlo zadovoljno, i to je mnogo veći procenat zadovoljnih nego u Srbiji i Slovačkoj“, ocijenila je Gjarfasova.
Prema njenim riječima, studenti iz Crne Gore su u određenim pitanjima imali različito mišljenje od drugih studenata.
„Bila sam jako iznenađena koliko je veliko zadovoljstvo studenata vezano za politički život u Crnoj Gori, što znači da su zadovoljni kako Vlada radi svoj posao na putu za pridruživanje EU. Studenti smatraju da Vlada čini mnogo da bi suzbila i spriječila nove prijetnje ka procesu integracije“, poručila je Gjarfasova.
Istraživanje je, kako je pojasnila, pokazalo da su studenti izrazili veliku spremnost da aktivno učestvuju u političkom životu svojih država.
“U Crnoj Gori 44 odsto studenata bi razmotrili ideju da se možda kandiduju za političku funkciju, dok je njih 32 odsto reklo da bi se kandidovalo”, kazalaje Gjarfasova.
Projektna koordinatorka Centra za evroatlantske studije (CEAS), Anđa Petković, pojasnila je da je istraživanje dio projekta “Studentske debate - Promovisanje demokratskih vrijednosti među mladima”, koji je realizovan uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju iz Vašingtona.
„Cilj samog projekta je da motiviše studente iz Univerziteta ovih država, kako bi podijelili međusobna iskustva o temama kao što su EU i NATO integracije“, poručila je Petković.
Ona je pojasnila da su studenti, u okviru programa, radili i intervju-e sa poslanicima i donosiocima odluka u svojim državama, a zatim ih, kako je navela, prezentovali u Briselu.
Predstavnica MESA 10 organizacije iz Slovačke, Lucia Klapacova, kazala je da većina crnogorskih studenta smatra da EU treba da poveća broj država članica.
„Svi studenti su htjeli da pošalju određene poruke. Na primjer, studenti iz Sarajeva su uglavnom pokazali strah od uticaja Rusije u Bosni i Zapadnom Balkanu, a sa druge strane, pokazali su želju da države Zapadnog Balkana istovremeno postanu dio EU“, navela je Klapacova.
Studenti iz Beograda i Novog Sada smatraju, kako je pojasnila, da je EU ostvarila značajna dostignuća na Zapadnom Balkanu, ali da se, kako je kazala, mora više fokusirati na najvažnije prioritete.
„Istraživanja su takođe pokazala da je među studentima prisutno mišljenje da postoji visok stepen dezfinformisanja i propagande u Zapadnom Balkanu, kada je u pitanju izvještavanje o EU“, ocijenila je Klapacova.
Bonus video:
