Crnogorski grad muzeja za desetak dana dobiće još jedan–muzej novca koji će biti smješten u zgradi bivše Crnogorske banke, osnovane prije više od 100 godina. Ideja o osnivanju ovakvog muzeja stara je više godina, ali tek sada su se stekli uslovi za jedan ovakav projekat, koji je pokrenula Centralna banka Crne Gore.
Vršilac dužnosti direktora muzeja novca Todor Cicmil za “Vijesti” kaže da se radi o dugoročnom projektu koji će tretirati crnogorsko istorijsko i kulturno blago iz oblasti numizmatičkih vrijednosti sačuva i zadrži u Crnoj Gori.
"Ovo nije ideja o osnivanju klasičnog ni institucionalnog muzeja, već specifičnog izložbeno–edukativnog prostora sa osnovnom muzejskom postavkom, povremenim i gostujućim izložbama i pratećim edukativnim i interaktivnim sadržajima", kaže Cicmil.
Izložbena postavka, koja je realizovana uz značajnu pomoć Narodnog muzeja Crne Gore i autora Aleksandra Berkuljana, počinje pričom o perunu – Njegoševom novcu, eksponatima originalnog crnogorskog državnog novca u periodu od njegove izrade 1906. godine do gubljenja samostalnosti Crne Gore i instaliranja okupacionog novca čije primjerke će posjetioci takođe moći da vide.
"Zatim, slijedi novac koji je cirkulisao u Crnoj Gori u vremenu bivše državne zajednice, sva izdanja opticajnog papirnog i metalnog novca, kao i jubilarna izdanja metalnog novca Narodne banke Jugoslavije izdata povodom raznih političkih, kulturnih i sportskih događaja, tri jubilarna izdanja metalnih perpera iz 1989, 2002. i 2006. godine, te razna novčana dokumenta u navedenoj vremenskoj dimenziji", kaže za “Vijesti” Cicmil.
Presa za kovanje novca poseban eksponat
On ističe da je poseban eksponat u muzeju mašina – presa za kovanje novca, originalni primjerak koji datira iz druge polovine 19. vijeka, a dopremljen je iz državne kovnice novca u Beču.
Riječ je o jednoj od mašina iz vremena izrade crnogorskih perpera u toj kovnici, koja je reparirana i osposobljena za promotivno kovanje perpera.
"Posjetioci će moći da pogledaju dokumentarni film Branka Baletića “Od perpera do eura”, kao i dobro pripremljene video–prezentacije, kako kompletne izložbene postavke, tako i pregled novca koji je kroz istoriju cirkulisao na teritoriji današnje Crne Gore (grčki, ilirski, rimski, vizantijski, mletački itd.). Takođe, putem kompjuterske konfiguracije, posjetioci će moći da obezbijede i štampanje novčanice sa svojim likom" kaže direktor novog muzeja.
Zanimljiv podatak je da država „nije mnogo potrošila novca“ za pokretanje jednog ovakvog muzeja. Naime, Cicmil objašnjava da su centralne monetarne ustanove u principu dužne da sakupljaju, čuvaju i prezentuju javnosti numizmatičke i druge monetarne eksponate.
"Sljedstveno tome, dio izložbenih eksponata je iz numizmatičkog kabineta Centralne banke, jedan dio su nam besplatno ustupili privatni kolekcionari i centalne banke bivše jugoslovenske zajednice, a novčana dokumenta su obezbijeđena uz pomoć Narodnog muzeja i Državnog arhiva Crne Gore" objašnjava Cicmil. On smatra da muzej novca kao cjelina ima neprocjenjivu istorijsku i kulturnu vrijednost za državu.
Dio izložbenih eksponata je iz numizmatičkog kabineta Centralne banke, a jedan dio su besplatno ustupili privatni kolekcionari i centalne banke bivše jugoslovenske zajednice
"Što se tiče vrijednosti eksponata, sa muzejskog stanovišta svi su vrijedni i vrlo je teško napraviti neku selekciju, u prvom redu zato što je numizmatičko tržište vrlo specifično i cijene zavise od mnogo faktora. Svakako, originalni primjerci metalnih perpera su zbog malog tiraža, umjetničkih rješenja i ljepote dizajna vrlo cijenjeni na svjetskim numizmatičkim tržištima" priča direktor muzeja.
U sklopu aktivnosti na pripremi izložbene postavke, Centralna banka je raspisala i otvoreni javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu reprezentativnih primjeraka numizmatičkog materijala u vremenskoj dimenziji koju “pokriva” izložba.
"Međutim, zbog opšte finansijske situacije u kojoj se nalazimo, Centralna banka je zauzela stav da u ovoj fazi, ipak, nije cjelishodno vršiti značajnija ulaganja. Naime, za nabavku eksponata za potrebe izložbene postavke nijesmo se izlagali dodatnim troškovima, a zgrada u kojoj je smješten muzej već je bila adaptirana i u najvećoj mjeri pripremljena za ove namjene", kaže Cicmil.
On dodaje da će “kada se popravi finansijska situacija i steknu odgovarajući uslovi, Centralna banka na najtransparentniji način izvršiti otkup ponuđenih numizmatičkih materijala“.
Možda se malo prikasnilo...
Na pitanje da li je numizmatika kupljenja ili iznamjljena, Cicmil kaže „da svaka ozbiljna država mora zaštititi svoje istorijsko i kulturno nasljeđe“.
"Mi sada nijesmo u situaciji da ulažemo neka značajnija sredstva. Možda se malo prikasnilo i trebalo je u nekim ranijim, finansijski povoljnijim vremenima imati više sluha za ovu oblast čiji reputacioni benefiti ne predstavljaju samo civilizacijski nivo Centralne banke, već i države Crne Gore", kaže Cicmil. Na ovom planu, Centralna banka je u ranijem periodu (2003–2007.godine) otkupila nepotpunu seriju izdanja metalnih perpera (bez zlatnih apoena), jednu seriju papirnih perpera iz 1914. godine i jednu seriju okupacionih papirnih perpera iz 1917. godine.
"Naša intencija za neka bolja ekonomska vremena je da nastavimo sa razvojem ove djelatnosti", kaže Cicmil
"Naša intencija za neka bolja ekonomska vremena je da nastavimo sa razvojem ove djelatnosti i spriječimo dalji odliv numizmatičkih vrijednosti, kao jednog od najznačajnijih kulturnih i istorijskih obilježja države" kaže Todor Cicmil.
Svečano otvaranje muzeja planirano je za 11. april, na Dan Centralne banke Crne Gore. Na taj dan 1906. godine, na osnovu Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, ukazom knjaza Nikole o kovanju sitnog kovanog novca, stekli su se uslovi za propisivanje nadležnosti centralnog bankarstva.
Bonus video:
