Direktor “Mogul grupe” Džemal Perović kazao je da ne postoji pisana zabrana ulaska u Valdanos i ocijenio da država vodi suludu politiku kada je u pitanju ta uvala.
On je na konferenciji za novinare objelodanio dva dokumenta, koja su na adresu “Mogula” stigla iz Ministarstva odbrane, nakon što je ta ulcinjska NVO u pisanoj formi zatražila “dokument kojim je ustanovljena zabrana pristupa morskoj obali na lokalitetu Valdanos”.
Perović je istakao da ni u jednom od tih dokumenata nigdje ne piše da se zabranjuje ulaz u Valdanos, iako je kapija na toj uvali spuštena već nekoliko godina, osim tokom ljetnjih mjeseci. On je pokazao prvi dokument koji se odnosi na zaključak Vlade kojim se Ministarstvu odbrane ustupa na staranje imovina u Valdanosu.
“Drugi dokument je ugovor o poslovnoj saradnji zaključen 30. marta 2008. godine između Ministarstva i privatne firme ’Guard Popović security’. U stavu jedan tog ugovora, što je vrlo zanimljivo ulcinjskoj i crnogorskoj javnosti, naručilac povjerava izvršiocu fizičko obezbjeđenje tog lokaliteta, te kontrolu ulaska i izlaska na glavnom ulazu. Dakle, nema zabrane ulaska, iako je ona odavno na snazi”, istakao je Perović.
Neko plaća hiljade, neko ni centa
On je naglasio da se “Ministarstvo obavezalo da za te usluge podgoričkoj firmi isplaćuje mjesečno oko 5,5 hiljada eura, bez PDV-a”.
“Izračunali smo da je do sada Ministarstvo za taj posao izdvojilo oko 300 hiljada eura. Ako imamo u vidu neostvarenu dobit po osnovu ubranih plodova sa 18 hiljada stabala za sve te godine, jasno je da država vodi suludu politiku prema Valdanosu”, kazao je Perović.
Na konferenciji su objelodanjena i neka dokumenta dobijena iz “Morskog dobra”, koja ukazuju na brojne anomalije i nepravilnosti u radu tog JP. Almir Čaušević je kazao da su od “Morskog dobra” dobili dva spiska o zaključenim ugovorima za ulcinjska kupališta, koja su gotovo istovjetna.
“Prvi spisak je bez iznosa zakupnine, a drugi sa iznosima. Razlika je što u ovom drugom fali jedna plaža”, kazao je Čaušević, pokazavši dokumenta iz kojih se vidi da je sa spiska sa iznosima izostavljeno kupalište korisnika kompanije “Holegro” na Maloj plaži.
On je istakao da je kuriozitet i to što “neki zakupci plaćaju i po 35 hiljada eura, neki šest hiljada, a neki ni centa”.
“Kompanija ’Real estate’ za Malu plažu plaća godišnju zakupninu svega 6.000 eura, a zakupac je isti već 20 godina. Pri tom, ne znamo da li je ta plaža ikad bila na tenderu. Da nešto nije u redu vidi se kada se ta zakupnina uporedi sa novcem koji neki zakupci na Velikoj plaži svake godine plaćaju ’Morskom dobru’, kazao je Čaušević, misleći na “Dely tours”, koji svake godine izdvaja 35 hiljada eura, iako je imao ogromna ulaganja.
Iz dokumenta se vidi i da zakupac “Ej company” lani nije platio ni cent za zakup kupališta na Velikoj plaži.
Čaušević je rekao na oba spiska nedostaje uređena plaža iza hotela “Albatros”, te još neka poluuređena ili neuređena kupališta, koja funkcioništu poput plaže u Valdanosu.
Čaušević je kazao da nešto nije u redu ni sa spiskom zaključenih ugovora za privremene objekte, kojih je, kako je naveo, ukupno 29, od čega su devet ugostiteljski objekti na Adi Bojani.
“Proizlazi da na cijeloj teritoriji opštine, ne računajući tih devet na Adi Bojani, imamo svega još 20 privremenih objekata. Mi smo na potezu od svega nekih stotinu metara, od Port Milene do restorana ’Korona’, izbrojali njih 30”, kazao je Čaušević, istakavši da pregled zaključenih ugovora za privremene objekte ne korespondira ni sa programom objekata privremenog karaktera za 2011-2012, koji je takođe izradilo “Morsko dobro”.
“U tom programu izbrojali smo oko 200 objekata koje ’Morsko dobro’ tretira kao privremene. Šta je sa njima, da li i ti zakupci plaćaju ’Morskom dobru ili ne’, za nas je još nepoznanica i Mogul će uraditi sve da i te podatke uskoro saopšti javnosti”, kazao je Čaušević.
Abazović: Utvrditi ko eksploatiše šljunak Ulcinj
Aktivista “Mogula” Dritan Abazović kazao je da predmet sumnje predstavljaju i ugovori o koncesiji za eksploataciju pijeska na teritoriji ulcinjske opštine. Kao razlog za sumnju on je naveo da “Mogul”, uprkos nastojanjima, još nema informaciju da li i ko sve eksploatiše pijesak.
Osim toga, kako je ocijenio, sumnju je dodatno podgrijalo “Morsko dobro”, koje se u prvom odgovoru proglasilo nenadležnim za te poslove, da bi nakon naknadnog zahtjeva Ulcinjanima dostavilo ugovor na pet godina koji je sa PP “Đuriša” zaključen 19. marta 1988. godine.
“Zašto su prvi put oćutali, ne znamo. Možda su htjeli nešto da sakriju, da manipulišu, ili jednostavno nijesu htjeli da to izađe u javnost, ali je u svakom slučaju sumnjivo”, kazao je Abazović. On je podsjetio da Ulcinjani dobro znaju da se pijesak eksploatisao i prije, ali i poslije toga.
“U svakom slučaju, ugovor sa ’Đurišom’ obavezao je koncesionara da revitalizuje teren na Špatuli nakon eksploatacije. Koliko je urađeno na tome, najbolje svjedoče krateri i vještačka jezera u tom dijelu zaleđa Velike plaže”, kazao je Abazović. On je pozvao policiju, Agenciju za zaštitu životne sredine i nadležno ministarstvo da zajedno pokrenu istragu i utvrde ko i na koji način eksploatiše pijesak u Ulcinju.
Nepoznavanje tematitike
U “Morskom dobru” su demantovali tvrdnje i optužbe “Mogula”, navodeći da je u pitanju “uglavnom nepoznavanje tematike”.
“Nije tačno da ima zakupaca plaža koji za to ne plaćaju ni cent. U ’Mogulu’ su da su dobronamjerni mogli provjeriti zašto je stavka za ’Ej company’ na nuli, bez obzira što smo im mi poslali taj dokument.
Reći ćemo im da je u pitanju kompjuterska greška, a ta kompanija ima zaduženje od 7,5 hiljada eura koje je uredno izmirila i to je lako provjeriti”, rečeno je “Vijestima” u službi za odnose sa javnošću.
Kada je u pitanju nepoklapanje pregleda zaključenih ugovora o privrednim objektima i programa privremenih objekata, u “Morskom dobru” zaključuju da u “Mogulu” nijesu razumjeli tu problematiku.
“Imamo dvije različite vrste evidencija – jednu o korisnicima a drugu o privremenim objektima. Ona o korisnicima sadržana je u pregledu, a druga u programu koji obuhvata sve kategorije privremenih objekata, od onih na plažama, do samostalnih. Tako jedan ugovor sa zakupcem plaže nosi sa sobom i po nekoliko rješenja o privrednim objektima koji se nalaze na tom kupalištu.
Zbog toga je i ta razlika na koju ukazuju u ’Mogulu’” kazali su u “Morskom dobru” i napomenuli da su i koncesije nepoznanica za Mogul. “Nije tačno da ’Morsko dobro’ zakjučuje ugovore o koncesiji za eksploataciju pijeska.
To radi nadležno ministarstvo. I ugovor o kome govore u ’ Mogulu’, zaključilo je ministarstvo. Mi smo samo na osnovu tog akta na insistiranje Ministarstva zaključili ugovor o korišćenju zemljišta, pošto je ono u zoni ’Morskog dobra’.
Kasnije smo izrazili negativan stav za produženje tog ugovora”, tvrde u “Morskom dobru” i navode da “nije ni tačno da Mala plaža, čiji je zakupac ’Real estate’, nije bila na tenderu. “I to je lako provjeriti. Što se tiče cijene, ona je proizišla iz prethodnih licitacionih postupaka, a vidjećemo kako će biti ove godine”, kažu u “Morskom dobru”.
Galerija
Bonus video:
