Arapski, češki, grčki, holandski, japanski, kineski, skandinavski, rumunski, mađarski, turski i ukrajinski samo su neki od jezika koje maturanti nakon završene srednje škole mogu izabrati da studiraju u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj.
Za razliku od njih, mladi u Crnoj Gori imaju mnogo manju mogućnost izbora - prinuđeni su da biraju između engleskog, francuskog, italijanskog, ruskog i njemačkog jezika.
Iz Instituta za strane jezike Univerziteta Crne Gore kazali su “Vijestima” da, iako Crnoj Gori nedostaju stručnjaci za španski, portugalski, češki, poljski i skandinavske jezike, potrebe za tim kadrom sada su jako male.
Nema interesovanja?
Kako je kazao dekan Instituta Igor Lakić, još nema potrebe za uvođenjem studija drugih jezika, jer su postojeći dovoljni.
“Smatram da u ovom trenutku nema potrebe za uvođenjem studija drugih stranih jezika. Engleski, francuski, ruski, njemački i italijanski su jezici koji su u ovom trenutku dovoljni za Crnu Goru. Osnivanje novih studijskih programa zahtijeva dosta finansijskih sredstava, a da ne govorimo o kadru koga nema. Osim toga, potreba za stručnjacima drugih stranih jezika nije velika i jeftinije je da se takvi kadrovi školuju van Crne Gore”, objasnio je on.
Interesantno je da je interesovanje za španski vrlo malo, kaže Lakić
Lakić je objasnio da studenti uglavnom nastavljaju da izučavaju jezike koje su učili u srednjoj školi i to najviše engleski, dok mogućnost da fakultativno uče druge jezike ne koriste.
“Nažalost, danas se strani jezici na Univerzitetu Crne Gore izučavaju mnogo manje nego devedesetih godina, a mnogi fakulteti nijesu svjesni činjenice da njihova diploma ima mnogo manju težinu ukoliko nije praćena i adekvatnim znanjem stranih jezika. Kao pozitivne primjere izdvojio bih Ekonomski i Medicinski fakultet”, ocijenio je on.
Engleski, tradicionalno
Interesovanje je najveće za engleski, ističe Lakić, ali je primjetno i povećano interesovanje za njemački, dok je za italijanski jako opalo. U porastu je i interesovanje za francuski jezik, dok za ruski, uprkos prisustvu ruskog kapitala i turista u Crnoj Gori, ne raste.
Po 10 odsto stanovnika centralne i sjeverne Crne Gore zna ruski jezik
“Za ostale jezike ne postoji interesovanje, iako smo mi spremni da organizujemo i kurseve. Interesantno je da je interesovanje za španski vrlo malo”, kazao je Lakić.
Učiti jezike turista
Komentarišući posljednje podatke Zavoda za statitstiku MONSTAT - o znanju stranih jezika, Lakić je kazao da je bilo za očekivati da je procenat mnogo veći. Prema podacima sa ovogodišnjeg popisa, engleski jezik koristi 26 odsto, ruski devet odsto, italijanski pet, a francuski i njemački jezik tri odsto.
“Logično je da se engleski jezik najviše govori, s obzirom na njegovu prisutnost u medijima, ali i u školskom sistemu. S druge strane, bilo bi za očekivati da su procenti mnogo viši, imajući na umu da se u toku školovanja uvijek obavezno izučava jedan strani jezik. Međutim, sve ove procente treba uzeti s rezervom, jer su zasnovani na subjektivnom doživljaju pojedinca. U suštini, teško je dati objektivnu sliku”, poručio je on.
Lakić je naglasio da znanje jezika uglavnom nije u skladu sa potrebama države, kao i da je neprihvatljivo da se ne insistira na učenju jezika onih zemalja iz kojih nam dolazi najviše turista.
Italijanskim se najviše služe primorci i taj jezik govori 16 odsto Kotorana i 10 odsto Novljana
Barem dva jezika za posao u Evropi
Učenje stranih jezika Crna Gora treba da podigne na nivo državnih prioriteta, smatra Lakić, gdje bi obrazovne vlasti trebalo da usvoje strategiju izučavanja stranih jezika i sprovedu odgovarajuće aktivnosti kako bi se situacija unaprijedila.
“Neophodna je ne samo promjena svijesti, posebno među učenicima, da strani jezici nisu samo još jedan školski predmet, već neophodno sredstvo za bilo koje usavršavanje i napredovanje u karijeri”, kazao je on.
Prema riječima Lakića, ne treba zaboraviti ni na politiku Savjeta Evrope koja predviđa da će mladi koji danas idu u osnovnu ili srednju školu morati da vladaju sa barem dva strana jezika kako bi bili konkurentni na evropskom tržištu rada.
Fali stručnjak za romski jezik
Crnoj Gori nedostaju studije albanskog jezika i književnosti s obzirom na to da je taj jezik u službenoj upotrebi u državi. Lakić je istakao da albanski i romski jezik Crna Gora štiti na osnovu Povelje o regionalnim manjinskim jezicima Savjeta Evrope. “Srećom, univerziteti u Albaniji su vrlo blizu, pa se i u saradnji sa njima može školovati ovaj kadar. Što se tiče romskog, problem je što u Crnoj Gori nemamo stručnjaka za romski, ali bi bar sa nekom vrstom obuke trebalo krenuti, kako bi i romski učenici mogli da izučavaju svoj jezik, bar kao fakultativni predmet u školama”, kazao je on.
Budvani najbolje znaju engleski
Prema podacima MONSTAT-a, engleski najviše govore Budvani 39 odsto, u Kotoru i Herceg Novom taj procenat je 38 odsto i Tivtu 37 odsto.
Taj jezik najmanje znaju građani Rožaja i Plužina, njih 10 odsto. Ruski jezik najviše poznaju stanovnici sjevera Crne Gora iz Šavnika, Žabljaka i Mojkovca, a najmanje Ulcinjani. Statistika je pokazala da se italijanskim najviše služe primorci i taj jezik govori 16 odsto Kotorana i 10 odsto Novljana. Njemački najbolje znaju građani Ulcinja, njih 13 odsto, dok francuski zna pet odsto Kolašinaca.
Engleski je prema statističkim podacima najzastupljeniji u južnom regionu 33 odsto, kao i italijanski devet odsto i njemački 6,6 odsto. Stanovništvo centralne i sjeverne Crne Gore sa 10 odsto podjednako zna ruski jezik, dok je francuski podjednako rapodijeljen po svim regionima.
Galerija
Bonus video:
