Grob u Sutomoru stariji od Tutankamonovog

Grob je tipa mogile ili tumula sa centralnom cistom koja se nalazi u sredini, i sastavljen je od masivnih ploča velikih dimenzija
680 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 04.01.2012. 13:55h

Na lokalitetu Rake, u Spičanskom polju, ispod tvrđave Nehaj pored Sutomora, pronađeno je, sa arheološkog stanovišta gledano, spektakularno otkriće – grob star gotovo 5.000 godina, kakvih na balkanskim prostorima ima samo nekoliko, piše Bar info.

Na placu Gruja Adžovića, sina legendarne romske glumice Ljubice Adžović, građevinske mašine Sava Milovića zakačile su, pri čišćenju terena za izgradnju kuće, veliku kamenu ploču, ispod koje su se nazirale kosti. Čuđenju Milovića nije bilo kraja, jer niko od žitelja Sutomora nikada nije pominjao mogućnost postojanja groblja na ovom mjestu.

“Bio je to grob lijepljen glinom, a u njemu kosti i ćup. Na zemljištu iznad njega, bila su prije radova dva velika debela hrasta, tako da sam bio siguran kako je u pitanju neka starevina. Odmah smo Grujo i ja zvali policiju”, kaže Savo Milović, čiji su bageri na svjetlost dana iznijeli drevni grob, više od hiljadu godina stariji od Tutankamonovog.

Grob kneza ili rodonačelnika?

Prvo se pripremao teren za sahranjivanje, stavljali se određeni darovi, pa se posipalo vrlo rastresitom finom zemljom...

“Ovo je bila šuma, i nalazište nije ucrtano u naše arheološke karte. Zemljane tumule je izuzetno teško otkriti, ali ima logike što je baš ovdje, u ravnici, okružen brdima sa čijih se dominantnih ćuvika može vidjeti. Vjerovatno je riječ o kakvom kneževskom grobu, možda i rodonačelnika grupacije koja je živjela na ovom prostoru”, objašnjava mr Zagarčanin.

Nakon pronalaženja tumula bagerskom kašikom, obaviješten je MUP, koji je odmah izašao na lice mjesta, a inspektori Goran Lukovac i Vesko Medović su odmah reagovali i pozvali JP Kulturni centar, odnosno Zavičajni muzej u Baru.

"U mojoj dosadašnjoj poslovnoj karijeri nisam doživio da se sve tako brzo i efikasno odvija, kao kada je zvanični zahtjev došao do Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore na Cetinju, koja je oformila komisiju na čelu sa arheologom Miletom Bakovićem i konzervatorom Zdravkom Gagovićem. Ova novooformirana institucija je toliko brzo i nebirokratski reagovala da smo mi, za samo nekoliko sati, imali riješene sve potrebne pravne regulative, što je spasilo ovaj nemjerljivo vrijedan arheološki lokalitet iz ranobronzanodopskog perioda”, kaže Zagarčanin.

Pokojnik u fetalnom položaju

Oko same ciste nalazi se prsten od kamena, radi ritualnog odvajanja prostora mrtvih

"Radi se o tumulu iz ranog bronzanog doba, u arheologiji poznato kao jadranska varijanta tzv. ljubljanske kulture, koja se protezala duž istočne obale Jadrana, ali koja je u jednom trenutku imala kontakte sa tzv. Vučedolskom kulturom u unutrašnjosti. Rađena je sa karakteristikama specifičnim za vrijeme prodora indo-evropskih naroda. To znači da je pokojnik sahranjen u zgrčenom fetalnom položaju, da bi se se rodio ponovo i na onom svijetu”, objašnjava arheolog.

“Grob je tipa mogile ili tumula sa centralnom cistom koja se nalazi u sredini, i sastavljen je od masivnih ploča velikih dimenzija, ali složenih tako da se obezbijedi potpuna vodonepropustljivost - unutrašnjost je potpuno suva kao prije gotovo 5000 godina”, pojašnjava mr Zagarčanin.

Protiv zlih sila i demona

Navodi i kako je okolina same grobnice brižljivo pripremana, što se jasno vidi i pri okopavanju koje je u toku.

“Prvo se pripremao teren za sahranjivanje, stavljali se određeni darovi, pa se posipalo vrlo rastresitom finom zemljom, koja se nakon toga kadila protiv zlih sila i demona. Onda bi započela izgradnja ciste po ritualu koji je znao trajati i po nekoliko dana. Grob se zaptivao različitim vrstama gline koje su donošene na ovo mjesto specijalno za tu priliku, a pripadnici zajednice su nasipali zemlju kopanu na različitim mjestima. Oko same ciste nalazi se prsten od kamena, radi ritualnog odvajanja prostora mrtvih od prostora živih”, rekao je mr Zagarčanin.

Galerija

Bonus video: