Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić i potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković nijesu željeli da odgovore kakvim se rezultatima te institucije mogu pohvaliti danas, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, dok je iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice poručeno da će pravosnažnih presuda za takozvanu korupciju na visokom nivou biti kada državno tužilaštvo obavi svoj dio posla i podigne optužnice.
Osim upozorenja da se ne smije zaboraviti da su rezultati sudova upravo bili opredjeljujući da država dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, šefica Medeničinog kabineta Sanja Kalezić konstatuje da u sudskoj vlasti ne mogu komentarisati zašto nema pravosnažnih presuda za takozvanu korupciju na visokom nivou.
To, kako ističu, nije u nadležnosti sudske vlasti.
“Postupak pred sudom za ova krivična djela može se voditi samo na osnovu optužnice državnog tužioca. S tim u vezi, svaki predmet koji se nađe pred crnogorskim sudijama biće završen i imaće svoj ishod prije ili nešto kasnije, u pravosnažnoj sudskoj odluci”, piše u odgovorima “Vijestima”.
Nije tajna da crnogorski državni organi najlošije rezultate postižu baš u oblasti borbe protiv korupcije, što i u nedavnom izvještaju o napretku konstatuju eksperti Evropske komisije.
Na Dan borbe protiv korupcije, koji se poklapa sa odlukom da li će se odrediti datum pregovora sa Crnom Gorom, Vlada može da se pohvali da je Predlogom budžeta za narednu godinu, izdvojila jedva nešto više od dva miliona eura za bitku protiv tog sistemskog problema.
Radi poređenja, približno isto novca, javni funkcioneri i službenici potrošili su na plaćanje telefonskih računa za osam mjeseci, a gotovo trostruko država je izdvojila za putovanja zvaničnika.
Zavala kao slučaj visoke korupcije
Predstavnici vlade i sudstva, tužilaštva i policije godinama su ponavljali da ne znaju šta je „korupcija na visokom nivou“. Nakon što su im američki i evropski partneri, kroz izvještaje, pomogli da shvate značenje, desilo se hapšenje čelnika budvanske opštine.
„Imamo jedan slučaj korupcije na visokom nivou, to je slučaj Zavala”, mjesecima ponavljaju premijer, potpredsjednik Vlade i vrhovni državni tužilac prilikom svakog susreta sa međunarodnim partnerima.
Dugogodišnje „velike“ istrage policije u borbi protiv korupcije na visokom nivou devalviralo je tužilaštvo obustavljanjem potupaka u „nedostatku dokaza“, iako su u mnogim postupcima koordinirali rad policije.
Tako su u nedostatku dokaza nakon četiri godine obustavili slučaj „Montenegroerlajnz“ u kojem se milionska šteta, istragom istopila na nekoliko hiljada.
Dokazi su nedostajali i za nastavak istrage u slučaju pošte zbog sumnji da su po bagatelnim cijenama prodate jubilarne markice.
Prijave se razmatraju...
Nekoliko postupaka po prijavama protiv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše zbog zloupotrebe službenog položaja, već godinama se provjeravaju ili su odbačene zbog neosnovanosti.
Prijave nevladinog sektora protiv pojedinih bivših i sadašnjih ministara su, kako tvrde nadležni, „u razmatranju“, kao što je slučaj i sa Prvom bankom, Željezarom...
Dok se prvi tužilac preko medija obračunava s prvim policajcem Veselinom Veljovićem, Marković pokušava da ubijedi domaću javnost i međunarodne partnere da ta saradnja nije toliko loša, kako pokazuju analize.
Na danima tužilaca, ipak, poručio im je da moraju da unaprijede saradnju, podsjećajući na ocjene o nedovoljnoj razmjeni informacija između policije i tužilaštva.
U izvještaju Transprensi international za 2011. navodi se da je Crna Gora po ineksu percepcije korupcije na 66. mjestu, neposredno iza Hrvatske, dok su ostale države regiona Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Albanija lošije rangirane.
Agencija za anikorupciju, povodom Dana borbe protiv korupcije, organizovala je izložbu „Stop korupciji”.
Fioke tužilaštva prepune
“Državni organi mogu da se pohvale statistikom, ali ne i konkretnim informacijama o tome šta se nalazi iza statistike. Iza statistike kriju se postupci protiv najnižih nivoa državne administracije, dok se slučajevi korupcije na visokom nivou drže u fiokama tužilaštva.
Najčešći izgovor za nedostatak konkretnih rezultata je nedostatak saradnje policije i tužilaštva.
Istovremeno nijedan tužilac ni policajac nijesu snosili posljedice zbog propusta u konkretnim slučajevima,odnosno nikada nije obezbijeđena individualna odgovornost.
Zbog toga se ovakvo stanje može nastaviti u nedogled i glavna tema biti - zbog čega sraradnje nema”, kazala je direktorica MANS-a Vanja Ćalović.
Bonus video:
