Tokom 2006. i 2007. godine na području kolašinske opštine, tvrde u lokalnoj upravi, prodato je, što privatnog što opštinskog zemljišta, u vrijednosti između 60 i 70 milona eura.
Agencije za nekretine, lokalni čelnici, ali i oni koji su čekajući bolje cijene prolongirali prodaju svoje đedovine, sa žaljenjem se sjećaju vremana kada je kvadratni metar kolašinske zemlje prodavan i po nevjerovatnih 200 eura.
Investitori su ostavili mnogo novca u Kolašinu, no, tokom protekle četiri godine vrlo malo projekata je započeto na kupljenoj zemlji, a još manje završeno. Trenutno se gradi samo na nekoliko lokacija, a iz vlasti i opozicije za to navode potpuno različite razloge.
Predsjednik Skupštine opštine Mile Šuković smatra da je više razloga za to, ali da je lokalna uprava zbog te činjenice na velikom gubitku.
"Tačno je da je malo građeno i da ogromna površina zemlje, koja sada ima nove vlasnike stoji, a da nije privedena namjeni. Mnogo je razloga za to. Prije svega ekonomska kriza, koja je u dva talasa pogodila svijet, pa i one investitore koji su kupovali kolašinsku zemlju. Dio investotora je, nakon što su kupili zemlju, ostao bez novca, pa su obustavili i realizaciju planiranih projekta", rekao je za "Vijesti" Šuković.
Katastar napravio probleme
Mnogo je smetnji, kako kaže, bilo i u kolašinskom katastru.
"Iz razloga koji meni nijesu poznati neki kupci su imali ogromnih problema da uknjiže zemlju na svoje ime, pa sam obaviješten da je moralo Ministrastvo finansija da reaguje nakon tri godine kako bi se to postiglo. Takođe, nije mali broj slučajeva da se nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora pojavilo neko treće lice, tvrdeći da ima udjela u vlasništva u zemljištu koje je bilo predmet tog ugovora.
Tada su stranke morale na sud. Investitori su se žalili i na činjenicu da su kupili zemlju, oslanjajući se na podatke iz katastra, a naknadnim mjerenjem je ustanovljeno da je to mnogo manja površina. Zamjerke na račun katastra bile su i kada je, iz meni nepoznatih razloga, odbijeno da se uknjiže započete građevine", rekao je Šuković.
Prema njegovim riječima, svega 15 studija lokacije je do sada prošlo skupštinsku proceduru, a oko 40 još čeka na to. Kako tvrdi Šuković, realizacija planiranih projekata ili plaćanje cijelog iznosa komunalnih naknada omogućili bi Opštini mnogo povoljniju finansijsku situaciju.
" Započeta je izgradnja na Barutani, tu su investitori Grci, zatim na Brezi, gdje Rusi grade kompleks vila, koji i u Rijeci Mušovića i Paljevinama, u neposrednoj blizini ski-centra, grade turističke komplekse.
Nezvanično sam obaviješten i da će na proljeće početi gradnja u Trunića dolu. Međutim, mi s nekim investitorima nemamo kontakt. Na Barutani je Opštini plaćeno svega 700.000 od 1,5 miliona eura , koliko je trebalo da dobijemo na ime komunalnih taksi. Tamo je gradnja potpuno stala" tvrdi Šuković.
SDP: Lokalna vlast nije imala viziju
Razlozi za malo koristi od investicionog buma, smatraju u kolašinskoj opoziciji, posve su drugačiji. U SDP-u smatraju da lokalna vlast nije imala viziju razvoja.
" Sve dobre okolnosti koje smo imali nijesu mogle nadomjestiti to što su nam odbornici Grupe građana, DPS i današnjeg SNP-a za razvojne planove usvajali prazne listove. Ko ne zna gdje ide on tamo i dođe. Tako je bilo i sa našom opštinom. Uz to, ista ta većina je zemlju kojom gazduje u ime građana prodavala po nekoliko puta nižim cijenama od tržišnih, i tako Opštinu oštetila za milione eura.
Kako objasniti to da je 2006. dug bio oko 50.000 eura, da smo nakon toga imali investicioni bum, a poslije toga smo dužni oko 10 miliona eura i siromašniji za zemlju koju smo prodali? Što je najgore niko od njih danas ne pokazuje odgovornost ili bar neprijatnost zbog situacije u koju su nas doveli" kazao je “Vijestima”odbornik SDP-a Bojan Zeković.
Prema njegovim riječima, zbog nemanja vizije razvoja i nepripremljenosti urbanističke dokumentacije, investicije su završavale u nekretninama.
" Od tolikog novca koji se slio u Kolašin nijesmo dobili novu fabriku ili ugostiteljski objekat gdje bismo zaposlili ljude i zaustavili odlazak stanovništva. Neumješnošću lokalne vlasti ono što je trebalo da bude izvor našeg bogatstva, postalo je izvor našeg siromaštva" tvrdi Zeković.
Sasvim je sigurno da kolašinska zemlja više neće dostići cijenu od prije pet godina, tvrde u agencijama za nekretnine, a ono što je i prosječno informisanom građaninu Kolašina jasno je da će malo biti koristi i od mnogobrojnih investitora, koji su sada zvanični vlasnici velikog dijela zemlje na području opštine.
Novac koji je uzet za đedovinu Kolašinci su već potrošli, uglavno kupujući nekretnine u Podgorici, na primorju ili u gradovima u regionu. Investicioni bum kolašinskoj opštini je ostavio svega nekoliko poluzavršenih turističkih kompleksa, ali i “manjak” od 1.500 stanovnika, koji su se od 2003. do posljednjeg popisa odselili, i nijedno novo radno mjesto
Bonus video:
