Autocenzura je jedan od velikih problema medija u Crnoj Gori, jer novinari često poistovjećuju svoje sa stavovima medijskih kuća za koje rade, ocijenjeno je na okruglom stolu Sloboda medija-situacija i izazovi, koji je održan danas u Podgorici.
Na diskusiji, koja je bila oslonjena na istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o stanju medija u Crnoj Gori, profesor Miloš Bešić rekao je da je mehanizam autocenzure jednako karakterističan za novinarstvo kao i za druge profesije.
"Kada pojedinac radi i funkcioniše u jednom mediju, on prihvati taj diskurs kao vlastiti i onda na jedan nesvjestan način vrši proces autocenzure, na način što dešifruje ona značenja koja definišu njegovo i postojanje njegovog medija u postojećoj političkoj strukturi", pojasnio je Bešić.
Prema njegovim riječima, ako uporedimo stavove zaposlenih u Pobjedi, gotovo da nema razlike, a isti slučaj bio bi i sa zaposlenima u dnevniku Vijesti.
"To negdje meni govori da ta vrsta perceptivne i habitualne identifikacije sa organizacijom i prihvatanje političkog diskursa organizacije, dobrovoljno ili ne, u velikoj mjeri određuje stavove samih novinara", kazao je Bešić.
Partije u Crnoj Gori često optužuju i vrše pritisak na medije
Optuživanje i pritisak koji partije vrše na medije najčešći je oblik ugrožavanja medijskih sloboda, pokazali su rezultati istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je organizovala misija OEBS-a u Crnoj Gori, predstavljeno je na okruglom stolu Sloboda medija-situacija i izazovi.
Metodolog Miloš Bešić iz CEDEM-a kazao je da pored pritisaka partija na medije, postoje i drugi ozbiljni oblici ugrožavanja medijskih sloboda.
“Pored pritiska partija, slijede i uskraćivanja prava na informacije od javnog značaja, optuživanje i pritisak od vlasti i optuživanje od strane drugih medija”, rekao je on.
“Pored pritiska partija, slijede i uskraćivanja prava na informacije od javnog značaja, optuživanje i pritisak od vlasti i optuživanje od strane drugih medija”, rekao je on.
Istraživanje je pokazalo da je na osnovu iskustva zaposlenih u medijima počev od 2007. godine, svake godine kumulativno dolazilo do povećanja kršenja medijskih prava i sloboda.
Česte su prijetnje i napadi
Bešić je rekao da se problem prijetnje i napada na novinare od zaposlenih u medijima doživljava kao ozbiljan problem.
“Novinari ovaj problem vide kao značajniji od urednika, a razlika u pogledu ozbiljnosti problema značajno je veća u privatnim u odnosu na državne medije”, pojasnio je on.
Bešić je naveo da je 73 odsto zaposlenih u privatnim medijima ocjenjuju negativno medijske slobode.
Bešić je naveo da je 73 odsto zaposlenih u privatnim medijima ocjenjuju negativno medijske slobode.
“Zakonsko tretiranje napada na novinara kao napada na službeno lice u vršenju dužnosti, je najbolje ocijenjena mjera koja bi unaprijedila medijske slobode”, rekao je Bešić.
Problem prijetnje i napada na novinare više od 70 odsto zaposlenih u medijima doživljava kao ozbiljan problem.
Ugrožavanje objavljuju u svom mediju
Bešić je kazao da je 63 odsto ispitanika preuzelo akciju povodom kršenja medijskih sloboda.
“Kada se desi ugrožavanje medijskih prava i sloboda mediji najprije gotovo u svim slučajevima to objave na njihovom mediju. Druga aktivnost po učestalosti jeste prijava nadležnim organima države, zatim obavještavanje profesionalnih organizacija i udruženja”, rekao je Bešić.
Od 43 urednika u našem uzorku, urednici Vijesti, Dana i Monitora su prijavili da je neki političar ili funkcioner tužio njihov medij.
“Od 43 urednika u našem uzorku, urednici Vijesti, Dana i Monitora su prijavili da je neki političar ili funkcioner tužio njihov medij. Na pitanje koliko puta se to desilo samo je jedan urednik naveo da je to bilo 15 puta, a ostala dvojica nijesu precizirali kolio je puta bio taj slučaj”, rekao je Bešić.
On je dodao da su u posljednjih pet godina trojica urednika prijavila da je bilo pravosnažnih presuda donošenih protiv njihovih medija.
“Jedan je prijavio jednu, a dvojica po deset presuda. Međutim, nijedan od njih nije prijavio kolika je ukupna suma presuda”, objasnio je Bešić.
Nijesu članovi udruženja
On je saopštio da najveći broj novinara nijesu članovi novinarskih udruženja. ”Kao razlozi se najčešće navode slaba organizacija udruženja i nizak profesionalni kredibilitet”.
“Kada je riječ o uslovima poslovanja, 42 odsto ispitanika smatra da privatni mediji imaju bolje uslove poslovanja a 37 odsto ističe da državni mediji imaju bloje uslove poslovanja”, rekao je Bešić.
“Etički kodeks, kao čuvar profesionalnih standarda mora se primjenjivati korektno i dosljedno”, rekao je on.
“Novinari treba da budu slobodni u istraživanju pitanja od nacionalnog značaja. S tim u vezi, Crna Gora je napravila iskorak dekriminalizovanjem klevete i uvrede”, dodao je on.
Adomavičius je ocijenio da poštovanje profesionalnih standarda i medijske etike predstavlja izazov.
“Etički kodeks, kao čuvar profesionalnih standarda mora se primjenjivati korektno i dosljedno”, rekao je on.
Galerija
Bonus video:
