Ustavni sud smatra da kardiohirurgu Aleksandru Nikoliću treba isplatiti oko pola miliona eura, jer država, odnosno Klinički centar (KC), Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) i Ministarstvo zdravlja nijesu poštovali ugovor koji su potpisali sa ljekarom.
Taj sud je na sjednici u ponedjeljak ukinuo presudu Vrhovnog suda, kojom je, kako je naveo, Nikoliću povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
"Ukida se presuda Vrhovnog suda i predmet vraća Vrhovnom sudu na ponovni postupak”, piše u odluci sudija Ustavnog suda. Oni su time zadužili kolege u Vrhovnom sudu da ponovo donesu presudu ili da slučaj vrate na niže sudske instance, s tim da odluka ne bi mogla biti suprotna njihovom stavu.
Bivši šef kardiohirurgije u KC, koga zastupa advokat Ana Đukanović, podnio je tužbu ranije Osnovnom sudu u Podgorici protiv KC i FZO, tražeći da mu, shodno ugovoru, isplate naknade od 4. aprila 2009. do 1. septembra 2012. Nikolić je tražio i da mu te dvije ustanove, zajedno sa Ministarstvom zdravlja, solidarno isplate i naknade nakon isteka ugovora, od marta 2013. do februara 2015.godine, jer je nastavio da radi.
On je naveo da je postojao zaključak Vlade da se saradnja sa njim nastavi.
Ugovorom o djelu Nikoliću je bilo garantovano 500 eura po svakoj kardiohirurškoj operaciji, a on se obavezao da liste čekanja na operacije neće biti duže od šest mjeseci. Takođe, trebalo je da unaprijedi rad Centra za kardiohirurgiju.
Na njegovo čelo Nikolić je došao 2008. godine, kada su pacijenti na operaciju čekali i po dvije i po godine. Od 2003. do 2008, pacijente su operisali timovi iz Italije, a ukupni troškovi operacija u KC i van Crne Gore bili su preko 10 miliona eura. Dolaskom Nikolića, do 2012. godine, nijedan pacijent nije upućen u inostranstvo.
Osnovni sud 2015. godine donio je presudu po kojoj se KC i FZO obavezuju da Nikoliću isplate oko 253.000 eura, dok je odbijen zahtjev da sa Ministarstvom zdravlja isplate dodatnih 250.000 eura.
U obrazloženju te presude piše da je volja “svih potpisnika” bila nepromijenjena nakon isteka ugovora, 2013. godine, što potvđuje zaključak Vlade, koja je zadužila Ministarstvo zdravlja da produži ugovor sa Nikolićem. To je, piše u presudi, jasno potvrdio i svjedok, tadašnji ministar Miodrag Radunović, koji je, opisujući alarmantnu situaciju prije angažovanja kardiohirurga, izjavio da su nam “ljudi umirali čekajući na operacije”.
Viši sud je djelimično potvrdio preusudu, dosudivši 43.500 eura, plus kamate, ali i odbio zahtjev Nikolića da mu KC i FZO isplate 197.928 eura.
Vrhovni sud odlučio je da se Nikoliću isplati nešto više od 250.000 eura sa zateznim kamatama, ali ne i 249.000 eura, u čijoj bi isplati učestvovao i Ministarstvo zdravlja.
U presudi Ustavnog suda, u koju su “Vijesti” imale uvid, navodi se da Ministarstvo zdravlja, na čijem je čelu Kenan Hrapović, nije dostavilo mišljenje, odnosno odgovor. Taj sud ocijenio je da je Vrhovni sud na štetu Nikolića proizvoljno primijenio odredbe Zakona o obligacionim odnosima.
Bivši šef kardiocentra u martu prošle godine podnio je ostavku, a zatim je i smijenjen sa mjesta rukovodioca odlukom direktorice KC Zorice Kovačević.
Prethodno je ovaj ljekar poručio nadležnima u KC i Ministarstvu zdravlja da moraju da prihvate uslove pod kojima je došao u tu ustanovu, ako žele da se nakon godišnjeg odmora vrati na posao. Nakon odlaska u Srbiju, u Institut za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, Nikolić je krajem prošle godine prvi u regionu uradio operaciju ugradnje vještačkog srca.
Bez zdravog razuma nema zaštite prava pojedinaca
“Objektivni pravni poredak u društvu, utemeljenom na vladavini prava, ne može se graditi, a zaštita ustavnih prava pojedinaca ne može zasnivati na razlozima koji ne počivaju na argumentu “zdravog razuma”. Stoga, svako tumačenje mjeroodavnog materijalnog prava mora imati uporište u zdravom razumu i pravnoj logici, jer bi u protivnom moglo da ima apsurdne uticaje u odnosu na ostvarivanje i zaštitu pojedinačnih prava”, piše u presudi.
U ustavnoj žalbi Nikolića navodi se da je postojala prećutna saglasnost za produženje ugovora, jer su tuženi znali da ljekar nastavlja da pruža usluge, kao i da je to neophodno zbog redovnog funkcionisanja krovne zdravstvene institucije i pružanja adekvatne zdravstvene zaštite pacijentima.
U žalbi piše i da je volja KC, FZO i Ministarstvo zdravlja i nakon isteka ugovora bila nepromijenjena i da to, što mu nije uplaćivano 500 eura po operaciji, ne znači da nije postojala saglasnost za njegov dalji rad.
Bonus video:
