Grupa od 145 intelektualaca iz regiona uputila je otvoreno pismo predsjednicima Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova u kojem ih poziva da podrže osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području bivše SFRJ (REKOM).
O pismu, koje je potpisalo i deset intelektualaca iz Crne Gore, i podršci Inicijativi za REKOM danas su, na konferenciji za novinare održanoj u Sarajevu, govorili reditelj Dino Mustafić, glumice Mirjana Karanović i Urša Raukar i predstavnici Koalicije za REKOM.
Intelektualci su u pismu naveli da se obraćaju predsjednicima jer smatraju da građani zemalja nastalih na prostoru bivše SFRJ imaju potrebu i pravo da saznaju sve činjenice o ratnim zločinima i drugim masovnim kršenjima ljudskih prava počinjenim tokom ratnih sukoba 1990-tih godina, kao i kasnijim posljedicama tih ratova.
"Post-jugoslovenska društva već više od decenije, otkada je oružje zanijemilo, ne uspijevaju da se izbore sa teškim nasljeđem ratne prošlosti, velikim dijelom zbog toga što su mnoge činjenice o ubijenim, prisilno nestalim, mučenim, protjeranim, o ljudima koji su patili na toliko različitih, strašnih načina, još uvijek nepoznate“, kaže se u pismu.
Navodi se da su poznata imena malog broja mrtvih, a da porodice više od 13 hiljada prisilno nestalih i dalje tragaju za svojim najdražima.
"Žrtve nemaju sistematske mogućnosti da traže i dobiju pravedne reparacije, a nedostatak pouzdano utvrđenih činjenica o stradalima koristi se za političku manipulaciju, nacionalističku promociju, podsticanje mržnje i netrpeljivosti“, smatraju potpisnici pisma.
Žrtve nemaju sistematske mogućnosti da traže i dobiju pravedne reparacije, a nedostatak pouzdano utvrđenih činjenica o stradalima koristi se za političku manipulaciju, nacionalističku promociju, podsticanje mržnje i netrpeljivosti
"To je podsticaj da javnost i države priznaju nepravdu nanijetu žrtvama, da se najzad čuje i glas preživjelih i porodica stradalih, da im bude omogućeno da javno iskažu svoje patnje, da ih čujemo neposredno, da im umjesto prećutkivanja i poniženja bude pruženo saosjećanje i solidarnost“, navodi se u pismu.
Osnivanje REKOM-a su, kako navode, podržala brojna udruženja žrtava i njihovih porodica, ratni veterani i bivši logoraši iz svih post-jugoslovenskih zemalja, vjerske zajednice, nevećinske etničke grupe, aktivisti za ljudska prava, brojni pravnici, pedagozi i istoričari, a naročito veliki broj mladih.
"Ovim pismom želimo da damo glasnu i snažnu podršku Inicijativi za REKOM, jer vjerujemo da je utvrđivanje, objavljivanje i prihvatanje činjenica na regionalnom nivou neophodno svima, kako bismo stvorili osnovu da se žrtvama vrati dostojanstvo, da budu zadovoljena njihova prava i utvrđena sudbina prisilno nestalih, i da se strahote zajedničke nam bliske prošlosti nikada ne ponove“, poručili su potpisnici teksta.
Oni smatraju da je Inicijativa za REKOM „najbolja prilika da najzad prestanemo da o prošlosti govorimo i mislimo kao da ona još uvijek traje, da se sa njome suočimo, da počnemo da pamtimo i učimo iz nje, umjesto što nastavljamo da je živimo“.
Mi, kojima je rat u Jugoslaviji sa svim posljedicama predmet profesionalnog istraživanja i umjetničkog viđenja, povod za razmišljanje i zabrinutost o sudbini sjećanja i istine, u svoje i u ime etike posla kojim se bavimo, tražimo da učinite sve što je u vašoj moći da ta inicijativa zaživi i da REKOM započne rad
Njegovi potpisnici smatraju da Inicijativa za REKOM „može da učini boljim naša društva, a prije svega nas same“.
"Mi, kojima je rat u Jugoslaviji sa svim posljedicama predmet profesionalnog istraživanja i umjetničkog viđenja, povod za razmišljanje i zabrinutost o sudbini sjećanja i istine, u svoje i u ime etike posla kojim se bavimo, tražimo da učinite sve što je u vašoj moći da ta inicijativa zaživi i da REKOM započne rad na osnovu Statuta koji je, nakon godina konsultacija sa građanima cijelog regiona, usvojila Skupština Koalicije za REKOM“, zaključuje se u pismu.
Pismo su, u ime crnogorskih intelektualaca, potpisali glumci Slobodan Marunović, Varja Đukić i Žaklina Oštir, novinar Duško Vuković, publicista Andrej Nikolaidis, reditelji Branko Baletić i Marija Perović, profesor Božena Jelušić, direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Janko Ljumović i kompozitor Leo Đokaj.
Bonus video:
