Podrumi u podgoričkim zgradama često su, osim svoje osnovne namjene, pretvoreni u poslovne prostore, sobe za izdavanje, frizerske salone, krojačke radnje, slikarske ateljee, a mnogima predstavljaju jedini dom u kome žive, dok ima i onih u koje samo htabri mogu da uđu.
Penzionerka Milisavka Čarapić je poslije 33 godine podstanarskog staža dobila podrum u zgradi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i uselila davne 1989. godine.
"Kada sam ovo dobila preko Udruženja penzionera mislila sam da je cijeli svijet moj. Stan, koji ima 41 kvadratni metar, otplatila sam tada 1.400 njemačkih maraka. Kada sam useljavala, regulisala sam svu papirologiju, uvođenje struje, vode, sve je legalno, pa ni prilikom otkupa prostora nije bilo problema", priča Čarapić.
Ona u stanu živi sa sinom, ali iako uslovi nijesu najpovoljniji, "mnogo je bolje od podstanarskog života". Milisavka kaže da se već odavno navikla na život u podrumu, ali i da je najveći problem stanara septička jama.
Posebno su "problematični" stanovi u podrumu, koji se nalaze na sjevernoj strani zgrade, jer su hladniji
Čarapić je ispričala da život u podrumu ima još nepovoljnosti, a jedna od njih je i nedostatak terase, te su primorani da veš suše u stanu, na rešetkama za sušenje veša ili na krovu zgrade.
"Imamo dosta godina, pa rijetko kada idemo na krov zgrade da ostavimo veš. Često nam u tome pomognu komšinice", dodaje Milisavka.
Ona je ispričala da su posebno "problematični" stanovi u podrumu, koji se nalaze na sjevernoj strani zgrade, jer su hladniji, pa se ranije mora početi sa grijanjem.
"Zbog toga su i računi za struju veći", kazala je Čarapić.
Ni "žuti ekser" od "Titeksa"
Njena komšinica Julka Jovanović je prije nego što je od stanara 1982. godine dobila podrum, kao podstanarka živjela 27 godina.
"U preduzeću "Titeks" sam radila 30 godina. Ni "žuti ekser" odatle nijesam dobila, a kamoli stan. Prijateljica, koja je radila u bolnici, koja je na isti način kao i ja došla do svog smještaja u podrumu, naučila me je da i sama pokušam i pitam stanare da li će mi dodijeliti podrum", ispričala je Jovanović.
Julka u podrumu živi sa majkom Mitrom
Podrum, koji je bio namijenjen za skladištenje drva i slično, Julka je dobila besplatno od stanara i sama ga opremila. Ispričala je da je nakon toga pribavila svu neophodnu dokumentaciju iz Mjesne zajednice, opštine, stambenog i EPCG.
Za vrijeme tridesetogodišnjeg života u podrumu, Julka je najprije živjela sa bratom, potom sa njegovom suprugom i djecom, a danas živi sa 96 godina starom majkom Mitrom.
Preživljavaju od penzije koju je Julka zaradila u "Titeksu".
Podrum i kao slikarski atelje
Predsjednik Skupštine stanara zgrade u Ulici Svetozara Markovića 12 Branislav Jovanović, kazao je za "Vijesti" da u toj zgradi ima podruma koji su pretvoreni u stanove, poslovne prostore i slikarski atelje.
"Bilo je kafića, frizerskih salona, a sada ima i prodavnica. Nikada nijesmo imali problema sa vlasnicima tih radnji"
"Pisali smo peticije da igraonica prestane sa radom, jer od tolike buke nijesmo znali šta ćemo. Na kraju smo i uspjeli, pa je sada zatvorena", kazao je Jovanović.
U zgradi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog 65, prema riječima predsjednika Skupštine stanara Veselina Brnovića, nije bilo slučajeva da se podrumi prenamijene u poslovne prostore, već se to radilo sa garažama.
"Bilo je kafića, frizerskih salona, a sada ima i prodavnica. Nikada nijesmo imali problema sa vlasnicima tih radnji", rekao je Brnović.
On je, kao bivši radnik Fabrike stanova iz Spuža, dobio stan bez podruma, jer ga nije imalo za sve stanare. Veći problem, prema njegovim riječima, predstavlja neodgovornost stanara prema izvršavanju svojih stanarskih obaveza, jer izbjegavaju da plate čišćenje smeća, koje iznosi tri eura.
"Jači" umjesto podruma prave garaže
Pojedine zgrade u Glavnom gradu, poput Katelovih na Zabjelu nemaju ni ulazna vrata, koja su u aprilu ukradena i još nijesu zamijenjena novima, a kamoli podrume, dok druge, poput Profesorske zgrade i sličnih koje rade "jači" investitori, imaju garaže umjesto podruma. Stanari Profesorske zgrade su parking mjesto u podrumu plaćali 6.000 eura.
Priča o podrumima podsjeća na nikad realizovanu akciju da se u Podgorici na svim ravnim krovovima zgrada podignu potkrovlja kako bi mnogi podstanari na taj način dobili stanove.
Galerija
Bonus video:
