Brat i sestra, Murat (68) i Alta (75) Mušović među prvima su u novootvorenom Domu starih u Bijelom Polju našli duševni mir, novi život i budućnost.
"Oboje smo oboljeli i niko nema o nama da se stara. Dočekali smo da se otvori Dom za stare i postali njegovi prvi stanari", kaže Alta.
Vremena imaju na pretek, kaže, a u "dokolici" glavne zanimacije su televizor i cigarete.
Od decembra prošle godine, kada je Dom počeo da radi, u njemu je mir pronašla 81 osoba
Alta priča da su davne 1961. godine odselili u Sarajevo, gdje ih je rat zatekao, te su se kao izbjeglice ponovo vratili u rodni grad.
"Roditelji su nam davno umrli, a u Sarajevu smo imali dvije udate sestre koje su kasnije preminule. Tamo sam radila u fabrici obuće i nakon 17 godina stekla invalidsku penziju. Murat je tri godine radio u fabrici za proizvodnju guma "Gumotehnika", ali je zbog bolesti napustio posao. U Sarajevu smo imali stan koji je ruiniran za vrijeme rata i prodali smo ga za minoran iznos", priča Alta.
Kaže da su po povratku u Bijelo Polje stanovali u zgradi Solidarnosti, te da je Murat u međuvremenu ostvario pravo na materijalno obezbjeđenje porodice.
Od decembra prošle godine, kada je Dom počeo da radi, u njemu je mir pronašla 81 osoba. Direktor te ustanove dr Besim Kadić kaže da su korisnici iz gotovo svih gradova sa sjevera, te da ima i dvoje iz Podgorice.
"Optimalni kapaciteti su 230 korisnika i svakodnevno se javljaju interesenti iz gotovo svih krajeva zemlje. Očekujemo da ubrzo bude povoljno riješeno još 10 zahtjeva za boravak u našoj ustanovi koja je rađena po najmodernijim standardima u toj oblasti", kazao je Kadić.
Do 2050. godine četvrtina stanovništva imaće više od 65 godina
Međunarodni dan starih osoba obilježava se 1. oktobra, a Crna Gora ga dočekuje sa oko 80.000 starijih od 65 godina. Stručnjaci upozoravaju da crnogorsko društvo ubrzano stari, a prema projekcijama statističke kuće Monstat, do 2050. godine četvrtina stanovništva imaće više od 65 godina.
Zbog toga je potrebna bolja briga o toj populaciji, stvaranje dobrih materijalnih uslova, zdravstvene i socijalne zaštite.
To napominje i predsjednik Upravnog odbora Gerontološkog društva Crne Gore dr Novica Vujošević, koji kaže da je Crna Gora već dostigla fazu ubrzanog starjenja stanovništva.
"Prema rezultatima popisa 2011. godine u Crnoj Gori, od ukupno 620.049 stanovnika, sa više od 65 godina imaju 79.293 osobe ili 12,8 odsto, što ukazuje da je stanovništvo Crne Gore iznad kriterijuma demografske starosti", upozorava Vujošević.
Stare u Crnoj Gori, pored slabih primanja, najviše boli i samoća
Sociolog Andrija Đukanović objašnjava da veliki broj starih lica u jednom društvu može biti posljedica promjena koje su se dešavale u drugoj polovini i naročito krajem prošlog vijeka.
"Procesi modernizacije, promjena sistema vrijednosti, emancipacija žena i mnogi drugi faktori uticali su i utiču na povećanje broja starih lica. Mnoga istraživanja govore da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Ekonomske prilike naročito u zemljama regiona biće veoma teške, pa samim tim treba računati da broj novorođenih neće rasti", kaže on.
Mladi se sve teže odlučuju na sklapanje brakova
Đukanović upozorava da se mladi sve teže odlučuju na sklapanje brakova i osnivanje porodice, a posljedice sve većeg starjenja stanovništva odraziće se i na ukupni razvoj.
"Sve više se čuju mišljenja da će zbog starosti stanovništva mnoge zemlje, ne samo u regionu, već i šire, imati probleme sa radnom snagom. Da bi se to spriječilo, poseže se za mjerama koje znače duže radno angažovanje i kasniji odlazak u penziju", kaže on.
Stare u Crnoj Gori, pored slabih primanja, najviše boli i samoća.
Bračni drug je najredovniji pružalac pomoći, kod onih starih koji ga imaju
"Lica obuhvaćena istraživanjem najčešće su niskog stepena obrazovanja, žive sama u lošim stambenim uslovima, lošeg materijalnog stanja, loših funkcionalnih sposobnosti i lošeg zdravstvenog stanja, često usamljena, zaboravljena i umorna od života", kaže Kovačević.
Ona ističe da su najveći problem starih loše zdravlje, samoća i nemogućnost da brinu o sebi.
"Mada se stari najčešće oslanjaju na pomoć i podršku članova porodice, ona je nedovoljna i neredovna. Bračni drug je najredovniji pružalac pomoći, kod onih starih koji ga imaju. Tradicionalni model brige djece o starima ne funkcioniše na potrebnom nivou i zajednica mora razvijati nove modele", upozorava Kovačević.
Veliki značaj gerontodomaćica
Istraživanje Crvenog krsta pokazuje da stari i u Crnoj Gori predstavljaju izuzetno osjetljivu ciljnu grupu koja iziskuje konstantnu brigu
"Trenutno usluge gerontodomaćica dobija više od 1.000 starih", kaže sekretar Ministarstva Nikola Dedeić, koji priznaje da su potrebe starih za tim servisom veće, ali “neznatno”.
Iz nevladinog sektora, ipak, napominju da su gerontodomaćice značajne, te da u tom smilu treba raditi i u seoskim područjima, koja su za sada zapostavljena. Predlažu i da rukovodstvo nad projektom preuzmu Centri za socijalni rad.
Riječ je o modelu kućne pomoći starim licima, koja se prvenstveno ogleda u fizičkom zbrinjavanju i socijalno-psihološkoj podršci, sve u cilju podizanja kvaliteta života u starosti. Korisnici su osobe u stanju socijalne potrebe, lošeg zdravstvenog ili materijalnog stanja, sa teškoćama u održavanju domaćinstva.
Istraživanje Crvenog krsta pokazuje da stari i u Crnoj Gori predstavljaju izuzetno osjetljivu ciljnu grupu koja, prvenstveno zbog socioekonomskih problema sa kojima se suočava, iziskuje konstantnu brigu i raznovrsne oblike pomoći bazirane na humanizmu i solidarnosti
Karitas brine o 900 osoba
U oblasti brige o starima je angažovana 61 osoba
"Projekat kućne njege i pomoći u kući se realizuje u Baru, Nikšiću, Cetinju, Podgorici, Tuzima, Danilovgradu i Ulcinju. Dnevni centar i Topli obrok se relizuju u Baru. Broj korisnika u ostalim mjestima je: Podgorica 278, Danilovgrad 58, Cetinje 69, Ulcinj 43, Tuzi 23, Nikšić 196. Ukupan broj korisnika je 859", kazao je on.
U oblasti brige o starima je angažovana 61 osoba.
Neophodni dobri registri
Kovačević kaže da je, između ostalog, potrebno imati dobre registre starih lica i poznavati njihove probleme i potrebe na ukupnoj teritoriji, sa posebnim akcentom na najugroženije kategorije, ali i na stare koji žive u ruralnim naseljima.
"Kako je, posebno prethodnih godina, teško obezbijediti finansijsku podršku programima ove vrste, potrebno je stalno raditi i na prikupljanju novca, kako stara lica ne bi bila uskraćena za ovaj vid pomoći", kaže ona, podsjećajući da Crveni krst Crne Gore, u okviru socijalne djelatnosti, sprovodi brigu o starima, koja se realizuje od 2002. godine u 14 opština.
Galerija
Bonus video:
