Šteta od dvije poplave, koje su prošle godine, u februaru, potom i u decembru, opustošile zetska sela, nije sanirana ni 10 mjeseci kasnije, a da situacija bude teža, suša je ovog ljeta doprinijela da nevolje Zećana budu još veće.
Stanovnici zetskih sela Bistrice i Kurilo kažu da je suša znatno umanjila prinose, a prošlogodišnje poplave doprinijele su da se kasni sa usjevima, a rod, pogotovo paradajz, je imao neka gljivična oboljenja.
Od 104 kuće, samo u 5 nije ušla voda
U Bistricama je ukupno 104 domaćinstva, a prema riječima mještana, u samo pet kuća nije ušla voda.
"Ove godine je sve loše. Cijena otkupa je bila slaba na otkupnoj stanici u Matagužima. Paradajz i lubenice su nam ove godine dobro rodili, ali je otkupna cijena bila zaista niska i to nas je upropastilo, jer sa 0,10 eura po kilogramu nijesmo mogli da pokrijemo ni osnovne troškove. Nakon poplava dobili smo 2.000 eura, električni šporet i metar drva, a procjena štete je bila 3.300. Voda nam je odnijela 15 metara drva, 300 bala sijena, upropastila namještaj, tako da je šteta bila ogromna. Ove godine nijesmo ni spremali puno sijena, imamo samo jednu kravu, a strah nas je od nove poplave", priča Radojka Dobrović iz Bistrice.
Stevan Dobrović je zagazio duboko u osmu deceniju života, i kaže da takvu poplavu ne pamti ni njegov otac
Stevan Dobrović je zagazio duboko u osmu deceniju života, i kaže da takvu poplavu ne pamti ni njegov otac, koji više nije među živima.
"Voda je tih dana na oči rasla, mogli ste okom da vidite kako se diže nivo jezera i kako vam voda ulazi u kuću. Kod nas je nivo vode u kući bio 85 cm, a imamo visok temelj. Kada se povukla prali smo uništene zidove, namještaj smo morali da izbacimo iz kuće i kupimo novi. Zbog poplave se kasnilo sa usjevima, koji su manji nego ranijih godina, a pitanje je i koliko je naša zemlja nakon prošlogodišnje poplave, uopšte pogodna za poljoprivredu", priča Stevan.
I u Kurilu šteta
Slična situacija je i u Kurilu, selu koje je gotovo cijelo bilo pod vodom, u kojem je takođe samo nekoliko kuća ostalo nepoplavljeno.
Milivoje Borković kaže da je mjesec i po bio izbjeglica, iako nije bilo rata.
Šteta je ogromna, ono što se kaže neprocjenjiva
"Bilo je jako teško, voda je u kući bila 30 centimetara, a temelj naše kuće je visok metar i po. Doživio sam i to da pod stare dane budem smješten u tazbini u Mojanovićima. Šteta je ogromna, ono što se kaže neprocjenjiva. Komisija za procjenu štete je kod nas ustanovila da je 3.000 eura, a bila je tri puta veća. Smatramo da je jedini spas za zetska sela da se proširi korito Bojane kako bi voda brže oticala u more. Prema mojim saznanjima nivo vode je ove godine bio veći metar i po od ikad zabilježenog", kaže Milivoje, i dodaje – od 3.000 kolika je procjena, dobili smo nešto više od 2.000 eura, a kad se voda povukla morali smo da mijenjamo pločice, dižemo parket. Većina stanovnika Zete u svoje kuće više nikad neće stavljati parket. Od vode se podizao parket, pa je i namještaj koji je bio podignut na stolice, stolove, kutije takođe završio u vodi jer se prevrnuo.
Tragovi decembarskih poplava poslije sanacije štete osjećaju se i kod Svetozara Dobrovića i kod njegovog strica kod kojih je prije mjesec dana uginulo sedam svinja.
On kaže da veterinarske službe nijesu ispitale zbog čega su svinje uginule i o čemu se tu radi.
"Zemljište je zatrovano, jer sve ono što nije valjalo došlo je u Bistricu. Od svih zetskih sela Bistrica je najzagađenija, a razlog tome su septičke jame, đubrivo i voda koja je nadošla sa Skadarskog jezera je sve to pokupila. Problem je što se pojavila bolest gotovo na svim kulturama, a najviše štete pretrpio je paradjz", kazao je Dobrović.
Zidovi puni vlage
Komisija koja je ispitivala vodu u njegovom domaćinstvu konstatovala je da je voda ispravna, a prema njegovom riječima voda iz bunara se ne bi smijela piti. Vodu iz bunara on ne koristi ni za pranje suđa.
"Zidovi su i pola godine nakon poplava i nakon ljetnjih suša puni vlage, jer je voda u kući ušla metar i po. Lokalna samouprava i Opština više ne može da pomogne i trudili su se zaista, ali kako je cijela situacija oko poplava išla država nije mogla više. Meni je šteta procijenjena na 3000 eura, a isplaćeno mi je 70 odsto odštete. Više puta sam naglašavao da procjena bude stručna kako bi se napravila procjena u građevinama, instalacijama, poljoprivrednim kulturama", rekao je Dobrović.
On smatra da bi bilo dobro da se napravi dogovor sa Albanijom da se smanji nivo Skadarskog jezera, jer se svake godine ako se nastavi kao prethodne dvije godine pravi šteta od deset miliona eura.
Samo u Golubovcima šteta od poplava je procijenjena na 1.200.000 eura
"Samo u Golubovcima šteta od poplava je procijenjena na 1.200.000 eura. Treba preusmjeriti Drim na stari tok kojim je išao da ne ide direktno u Bojanu i na taj način bi se smanjio nivo plavljena. Neka voda dođe do zemljišta, samo da ne ulazi u kuće", naveo je Dobrović.
On je istakao da je ljetnja suša uticala na povrće. Iako ljudi imaju sisteme za navodnjavanje plodovi su više nego prepolovljeni, osobito je paradajz stradao.
Prinosi prepolovljeni
Veseljko Bauković kaže da se prava šteta mogla sagledati tek znatno kasnije, kada su se mještani vratili na svoja imanja i počeli da žive u svojim kućama.
"Prinosi su prepolovljeni u odnosu na ranije godine. Stručnjaci su konstatovali da je zemljište kontaminirano nakon povlačenja vode, ali niko nije donio zvanični nalaz i zabranio poljoprivrednu proizvodnju. Smanjen je rod lubenica, paprika, kupusa, a paradajza je prepolovljen. Pojavilo se i neko gljivično oboljenje, a suša je doprinijela kvalitetu roda. Meni je šteta bila procijenjena na 2.700 eura, a dobio sam 70 odsto od te sume i to u tri rate. Nakon poplava niko nas nije savjetovao koje kulture bi bilo najbolje saditi, pa su ljudi radili kao i prethodnih godina", objašnjava Veseljko.
Mještanin sela Kurilo Stanko Stanković naglasio je da je šteta od zimskih poplava neprocjenjiva, a sijena ovog ljeta nije bilo skoro nikako, jer je trava izgubila pitomi korijen.
Bonus video:
