Crna Gora neće moći u EU ukoliko Solana ne bude zaštićena, a tom području prijeti odumiranje, ukoliko se problem vlasništva nad zemljom ne riješi najkasnije za godinu dana.
To je ocijenjeno na današnjoj, četvrtoj po redu, Međunarodnoj konfernciji o Solani u Podgorici.
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je rekao da će podnijeti ostavku ako Solana ne bude zaštićena onako kako to planira Vlada i ako se tamo budu gradili hoteli.
"Za protekle tri godine je vrlo malo urađeno da se sačuva budućnost tog prirodnog dragulja. Rješenje tog problema nudi šansu da se pokaže dobro funkionisanje vladavine prava u Crnoj Gori. Crna Gora očekuje ove godine otvaranje Poglavlja 27. To poglavlje neće moći da se zatvori bez rješanja za Solanu Pitanje Solane neće ngdje nestati dok Crna Gora priča o pristupanju EU", kazao je šef sektora za saradnju pri Delegaciji EU Herman Špic.
Radulović je rekao je da je studija koju je finansirala EU, a radili strani stručnjaci, pokazala da ona nije samoodrživa i u njoj su predložena dva modela: jedan kao zaštićeno područje bez proizvodnje soli i drugi sa proizvodnjom, a da je problem naći investitora. Njom su predložena dva, ali u stvari četiri modela upravljanja, jer je prvi imao tri podmodela.
"Prvi podmodel, koji je predviđao obnavljanje proizvodnje soli, kretao se u pravcu proizvodnje samo takozvane industrijske soli, odnosno soli za puteve i za to je potrebno sedam miliona eura, drugi unapređenje tehnologije i proizvodnju soli za ljudsku upotrebu koja je zahtijevala investiciju od preko 10 miliona dolara i treći proizvodnju novog proizvoda cvijet soli, kojeg ima malo, ali je najskuplji i koji bi koštao četiri do pet miliona eura. Druga opcija je da se područje samo zaštiti i njime upravlja kao zaštićenim područjem. Mi smo dobili saglasnost svih vladinih tijela za model koji će biti mješavina između cvijeta soli i upravljanja kao zaštićenim područjem", kazao je Radulović.
U međuvremenu, kako je naveo, uz posredovanje Centra za zaštitu i proučavanje ptica, francuski stručnjak za revitalizaciju solana Patris Gabano izrazio je zainteresovanost.
"Vlada je preuzela na sebe obavezu da zaštiti to područje i osnuje preduzeće koje će upravljati njime, ali sada ćemo sačekati da razmotrimo ponudu Gabanoa", kazao je Radulović.
Najviše reakcija izazvala je njegova tvrdnja da zaštita Solane nema nikakve veze sa vlasništvom.
Bivša njemačka ambasadorka Gudrun Štajnaker kazala je da je prije dva dana bila na Solani i da je šokirana zatečenim stanjem.
"Ne slažem se sa ministrom da nije problematčno pitanje vlasništva. To je ključno pitanje za razvoj lokaliteta i zaštitu. Obratila sam se raznim kompanijama i poslovnim ljudima, koji su mi rekli da će bez jasne odluke suda koji godinama unazad nije riješio to pitanje, da će bez imovinsko-pravnog aspekta iko biti spreman da investira u taj projekat. To je slabost koja govori kako funkcioniše vladavina prava u Crnoj Gori. Time što ćete proglasiti to područje zaštićenim ne znači ništa. Mi zaista nemamo vremena, ali ako se neke stvari ne riješe ove godine biće prekasno, a neki to jedva čekaju", kazala je Štajnaker.
Milka Tadić-Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN)-a i Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) kazali su da je suština priče borba za 15 miliona kvadrata zemlje i da se od betoniranja tog kompleksa nije odustalo.
"Zaštita prirode i borba protiv korupcije su često povezane. Devastacija prirode je jedna od konstatnti koja nas stalno prati posljednjih 30 godina. A sile koje tu prirodu uništavaju su i dalje veoma razorne. Nažalost, zato su i mnoge od naših bitki izgublejne. Dovoljno je samo pogledati obalu oko Budve ili ono što se trenutno dešava u Bokokotorskom zalivu koji, iako pod zaštitom UNESCO-a, uništavaju pred našim očima. Vlasnici Eurofonda još čekaju mišljenje Savjeta za privatizaciju da li su kupili samo preduzeće ili i zemlju. Oni su tu zemlju pokušali da prodaju čak 13 puta. Prvi put po cijeni od čak 300 miliona eura, a kupili za 800.000. Ako se kojim slučajem Eurofondu prizna vlasništvo na zemlju ispašće da je kvadrat na obali mora prodat po cijeni od pet centi. Pored toga, to bi omogućilo Prvoj banci da aktivira hipoteku i da dođu u posjed vrijedne imovine", kazala je Tadić-Mijović.
Radulović je odgovorio da "zemljište i dalje stoji tamo i nije nikome prodato."
"Iako su pokušali da ga 13 puta prodaju. Reći ću vam i zašto: to zemljište ne vrijedi ni približno toliko", odgovorio je Radulović.
Šef kancelarije Birdlajf za Evropu i Centralnu Aziju Ariel Bruner kazao je da je posjetio Solanu i da je činjenica da to mjesto odumire.
"To govorim na osnovu višegodinjeg iskustva sa močvarama. Takođe sam šokiran ruševnim stanjem čitavog mjesta. To ne daje dobru sliku o zemlji koja želi da privuče zdrave investicije. Ohrabren sam konkretnim obećanjima koje je dao Radulović, ali dobijali smo ih i ranije i ništa se nije desilo, već se situacija pogoršala. Previše je obećanja koja nisu ispunjena", kazao je Bruner.
I izvršni direktor Euronatura Gabriel Švaderer kazao je da pitanje vlasništva mora biti riješeno i to hitno.
"Bivši ministar mi je održao predavanje da niko ne treba da sumnja u posvećenost za zaštitu. Ako je to tačno i ako postoji volja, nerješavanje tog problema govori da Vlada nema moć da to uradi. Ko onda ima moć? Raduloviću, budite hrabri i preuzmite odgovornost za bolje upravljanje", kazao je Švaderer.
Konferenciju je obilježila i polemika ministra Radulovića i Milovca.
"Da li je neko vidio urbanistički plan koji omogućava da se tamo grade hoteli. Koliko ste vi skeptični prema meni, toliko sam i ja prema vama. Ali, možemo da pričamo o ličnoj odgovornosti. Pošto ja štitim javni interes, da napravimo dogovor: ako se tamo naprave hoteli, ja podnosim ostavku. Ja sam spreman da stavim svoju karijeru kao ulog da će Solana biti zaštićena kako je Vlada krenula da je zaštiti i da na njoj neće biti izgrađeni hoteli. Čikam da li je neko spreman da stavi svoju karijeru na sto”, kazao je Radulović.
Galerija
Bonus video:
