Za razliku od država iz okruženja u Crnoj Gori ne prati se razvoj i rasprostranjenost ambrozije, koja građanima zemalja u susjedstvu pravi probleme, jer je veliki alergen.
Prema riječima sagovornika “Vijesti” sa Biološkog fakulteta, te biljke ima znatno manje kod nas, nego u susjedstvu.
Mr Danka Petrović, saradnik na Biološkom fakultetu u Podgorici, kazala je da je prošle godine medijsku prašinu izazvao prilog o ambroziji na području Herceg Novog, emitovan na jednoj televiziji.
“Tokom emitovanja priloga i priče o ambroziji prikazivana je druga biljka koja je veoma slična i česta na našem podneblju. Nije u pitanju bila ambrozija, ali je prilog izazvao veliku medijsku pažnju. Inače, njene populacije nijesu tako velike na ovom području. Ambrozija je registrovana na nekoliko lokaliteta na teritoriji Crne Gore, u Zeti, Spužu i Podgorici, ali to ne predstavlja veliku bojazan”, kazala je Petrović.
Ona je pojasnila da u Crnoj Gori nema “praćenja ambrozije”, ali i da je ima manje nego u susjednim državama.
U Danilovgradu gdje je ranijih godina bilo pojave ambrozije, ove godine Javnom komunalnom zanatskom preduzeću niko se nije obratio zahtjevom za njeno uklanjanje, a ni danilovgradski Dom zdravlja nije zabilježio nijednog pacijenta sa simptomima alergije na ambroziju.
“Ranijih godina je bilo ambrozije u centru grada, a uklanjali su je naši radnici sa kolegama iz Podgorice, međutim ove godine nemamo nijednu prijavu”, kazao je rukovodilac JKZP Zdravko Simonović.
Iz Doma zdravlja u Danilovgadu potvrdili su da ove godine nijedan pacijent sa simptomima alergije na ambroziju nije potražio pomoć.
Ambrozija je jedna od najpoznatijih i najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Jednogodišnja je biljka iz roda invazivnih korova, visine od 20 centimetara do dva metra, vretenastog korijena i uspravnog, razgranatog stabla, sa listovima jajolikog oblika, posutim dlačicama.
Njeni cvjetovi skupljeni su u duge grozdaste cvasti na vrhu stabala i grana, žućkaste boje.
Niče od sredine aprila, a cvjeta u kasno ljeto i jesen, od sredine jula do prvih mrazeva.
U Evropi, gdje je krajem 19. vijeka donijeta iz Amerike, može se naći oko 20 njenih vrsta. Najrasprostranjenija je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior).
Zrno klija i poslije 40 godina
Kako kažu stručnjaci, jedna stabljika ambrozije može proizvesti više od milijardu zrna polena, a vjetrom se može rasprostraniti na površinu od nekoliko stotina kilometara.
Zrno polena zadržava klijavost i do 40 godina.
Najefikasniji način uništavanja ambrozije je čupanje iz korijena.
Simptomi alergije na tu biljku su otežano disanje, gušenje, crvenilo i svrab u očima, promjene na koži, ekcem, kijavica, a nakon dugog izlaganja alergenu mogući su bronhitis i astma.
Bonus video:
