Od nacionalne pripadnostima studentima iz Crne Gore i dalje zavisi status na pojedinim državnim fakultetima u Srbiji, pa mnogi koriste mogućnost da se zarad povoljnijih uslova izjasne onako kako se ne osjećaju.
"Ako crnogorski državljanin prilikom upisa na državni univerzitet potpiše iskaz da je pripadnik srpske nacionalne manjine u Crnoj Gori, tretira se jednako kao student iz Srbije", kazao je "Vijestima" student Beogradskog univerziteta.
Potpisivanje iskaznice studentima donosi mnoge beneficije: mogućnost finansiranja školarine iz državnog budžeta Srbije, jeftiniju menzu nego samofinansirajući studenti, pravo na smještaj u studentskom domu i besplatno liječenje u Studentskoj poliklinici.
U suprotnom, kao strani studenti plaćaju školarine koje variraju od fakulteta do fakulteta (od 1.000 do 2.000 eura), uz plaćanje svakog prijavljenog ispita po 30 eura, što je u prosjeku dodatnih 150 eura po ispitnom roku.
Sagovornica "Vijesti" rekla je da o toj mogućnosti nije obaviještena iz službenih izvora, već da su je prijatelji informisali neposredno prije upisa.
"Niko mi konkretno na fakultetu izjavu nije tražio niti mi rekao da to postoji kao opcija, već sam je ja uz sva potrebna dokumenta dostavila. Tih nekoliko rečenica može svako kući da otkuca na kompjuteru i podrazumijeva se ime i prezime, datum i mjesto rođenja, ime oca i majke i izjava da ste srpske nacionalnosti. To se onda ovjeri u sudu, u gradu u kojem si rođen", objašnjava ona.
Izjavu da je pripadnica srpske nacionalne manjine, iako se tako ne osjeća, ne doživljava kao nešto za nju značajno, smatra je beznačajnim papirom i nebitnim odgovorom.
"Ta pitanja nacionalnog identiteta me naročito ne dotiču, već ako ta izjava može da bude finansijski isplativa, smatram da je vrijedna toga".
Obradović: Ako im je stalo da studiraju u Beogradu, neka studiraj na fer način
Jelena Obradović sa FPN-a tvrdi da ne bi potpisala izjavu jer je za nju to lažno potpisivanje dokumenta.
Crnogorske državljanke kažu da ne postoji razlog kojim mogu opravdati takav način tretiranja studenata niti znaju što taj dokument u suštini znači osim da od njega zavisi za koliko će državni budžet biti puniji
Izjavu smatra ponižavajućom, jer odvaja studente na osnovu njihovog nacionalnog osjećaja, a ne na osnovu nekog realnog kriterijuma.
"To je jednako besmisleno kao da kažeš "svi koji više vole puževe golaće od maslačaka mogu da studiraju jeftinije"", smatra Obradović.
Ove studentkinje - crnogorske državljanke kažu da ne postoji razlog kojim mogu opravdati takav način tretiranja studenata niti znaju što taj dokument u suštini znači osim da od njega zavisi za koliko će državni budžet biti puniji.
"Čim se neko interesuje za moj nacionalni osjećaj tako što mi nudi da potpišem zvanični dokument, to mora da bude značajnije od toga da mi neka država plati da studiram. Sve su mene čekali da mi plate, pošto inače 'ne znaju što će s parama'. Ne treba zaboraviti da i nepotpisivanje dokumenta, odnosno odbijanje da potpišeš je takođe vid izjašnjavanja", kaže studentkinja FPN-a u razgovoru za "Vijesti".
Ista situacija i u Novom Sadu
Sa istim neprijatnostima suočavaju se i studenti na Univerzitetu u Novom Sadu. Sagovornica "Vijesti" kaže da se upisala u drugom roku kao stranac i da nije potpisivala izjavu iako je znala za tu mogućnost.
"Dosta ljudi je to potpisivalo što se ispostavilo kao pametno jer su se bez problema upisivali kao srpski studenti i mogli su biti na budžetu. Ne mislim da je to u redu, posebno što niko ne provjerava da li si ti stvarno Srbin iz Crne Gore ili ne", kaže i dodaje da drugu godinu redovno plaća školarinu u iznosi od dvije hiljade eura i prijavu svakog ispita kao stranac 30 eura.
Međudržavnim sporazumom, pripadnici srpske nacionalnosti iz dijaspore tretiraju se kao državljani Srbije, što studenti koriste bez obzira na stvarnu nacionalnu pripadnost
Ipak, sve tri su saglasne da studenti prvenstveno žele da studiraju, a ne da se na takav način izjašnjavaju o pitanju svog ličnog, nacionalnog osjećaja i, kako kažu, za takve stvari služe popisi i rasprave u kafanama, a ne fakultet.
Još krajem 90-ih Srbija je potpisala sporazume sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Slovenijom, Bugarskom, Makedonijom, Albanijom, Mađarskom i Rumunijom prema kojem njihovi državljani srpske nacionalnosti imaju pravo na besplatno školovanje na visokoškolskim ustanovama u Srbiji.
Međudržavnim sporazumom, pripadnici srpske nacionalnosti iz dijaspore tretiraju se kao državljani Srbije, što studenti koriste bez obzira na stvarnu nacionalnu pripadnost.
U praksi ne postoji mogućnost da se na srbijanskim univerzitetima provjere izjave koje studenti prilažu, tako da je teško izbjeći mogućnost zloupotrebe i spriječiti studente da zbog visoke školarine za strance “prilagođavaju” svoju nacionalni osjećaj.
Važi za sve Srbe iz regiona
Marjan Nikolić, iz službe za odnose sa javnošću Beogradskog univerziteta “Vijestima” je rekao da studenti iz Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi mogu ostvariti pravo na besplatno školovanje i da je potrebno da donesu ovjerenu potvrdu na osnovu koje se utvrđuje da se izjašnjavaju kao Srbi iz Crne Gore.
“Ako se deklarišete kao Crnogorac, onda nemate pravo na besplatno školovanje, već imate status stranog studenta”
Ni nakon septembarskog roka na Beogradskom univerzitetu neće znati tačan broj studenata koji su se sa izjavom o nacionalnosti upisali kao “pripadnici srpske nacionalne manjine iz Crne Gore” jer se taj broj odnosi na sve studente srpske nacionalnosti iz Srbije i regiona.
Nikolić je rekao da to pravilo važi i za Srbe iz Bosne i Hercegovine i iz Hrvatske.
“Ako se deklarišete kao Crnogorac, onda nemate pravo na besplatno školovanje, već imate status stranog studenta”, rekao je on.
Kako je “Vijestima” objašnjeno na Univerzitetu, na pojedinim fakultetima u zahtjevima za upis traži se da se upiše nacionalna pripadnost, tako da ako upišu da su Srbi iz Crne Gore, ne treba da se donosi posebna potvrda.
Bonus video:
