Ljubav prema životinjama ljudi uglavnom ispoljavaju tako što sebi nabave psa ili mačku. Aco Novović iz podgoričkog naselja Tološi svoju naklonost je pokazao na drugačiji način.
U dvorištu njegove kuće trenutno boravi pet odraslih vukova i tri mladunčeta. I dok kroz rešetke kaveza provlači ruku i mazi svoje ljubimce, Novović objašnjava da je odluku o držanju divljih životinja donio prije osam godina kada je i spasio dva mladunca.
"Lovci su ubili vučicu i u leglu našli šest mladunaca. Njih četvoro je uginulo, a ja sam odlučio da spasim preostalo dvoje. Uspio sam da ih pripitomim", priča on.
U zemlji trenutno postoji šest rezervata - u Beranama, Nikšiću i Vranićima, dok su u Sutomoru smješteni sibirski tigrovi, a na Plavnici svjetski poznati nilski konj Nikica.
"Kada kažem da držim vukove, desi se da mi ljudi ne vjeruju. Nekada me posjećuju sugrađani koji bi htjeli djeci da pokažu kako izgledaju ove divlje životinje. Ipak, moj najveći uspjeh je što dokazujem da vukovi nijesu agresivne životinje i često su vjernije od pasa", kazao je on.
Novović, pak, nije jedini u Crnoj Gori koji na ovaj način iskazuje ljubav prema životinjama. U zemlji trenutno postoji šest rezervata - u Beranama, Nikšiću i Vranićima, dok su u Sutomoru smješteni sibirski tigrovi, a na Plavnici svjetski poznati nilski konj Nikica.
Vuk, divlja mačka, suri orao...
Iz Agencije za zaštitu životne sredine kazali su “Vijestima” da o svim zaštićenim životinjama postoji baza podataka, dostupna svima. U evidenciji se nalaze i životinje sa CITES liste kao što su vuk, divlja mačka, suri orao, orao mišar, orao zmijar, sova ušara, ali i životinje sa IUSN liste - nilski konj, sibirski tigar.
I iz inspekcije su ”Vijestima” potvrdili da su najčešće nepravilnosti upravo zbog neodgovarajuće dimenzije kaveza u kojima se životinje drže.
Ekološki inspektori jednom mjesečno kontrolišu uslove u kojima se drže divlje životinje, a ekipa „Vijesti“ zatekla je inspektore u porodičnoj kući Novovića.
"Dobio sam opomenu zato što moji vukovi nemaju veći prostor i što ih držim u naseljenom mjestu. Upravo iz tog razloga trenutno na Vranićima gradim neku vrstu zoo-vrta, gdje će oni biti na slobodi, van kaveza, u ograđenom prostoru. Nadam se da ću ih za pola godine premjestiti tamo", objasnio je on.
I iz inspekcije su ”Vijestima” potvrdili da su najčešće nepravilnosti upravo zbog neodgovarajuće dimenzije kaveza u kojima se životinje drže.
Ipak, inspekcija nije kažnjavala vlasnike divljih životinja, jer im je zbog nedostatka finansijskih sredstava za proširenje kaveza dala duže rokove da ispune mjere iz rješenja.
"Ukoliko vlasnici ne postupe po rješenju inspektora, nakon isteka roka za izvršenje rješenja, protiv njih će biti podnesene prekršajne prijave. Ovo je iz razloga što u Crnoj Gori još ne postoji prihvatilište za oduzete divlje životinje, tako da životinje ne mogu biti adekvatno smještene", objasnili su „Vijestima“ iz inspekcije.
Kako je saopšteno, inspektori provjeravaju obaveze koje vlasnici divljih životinja imaju shodno Pravilniku o bližim uslovima držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta životinja i Zakona o zaštiti prirode.
Moraju se ispuniti uslovi
Uslovi koje vlasnik treba da ispuni su da objekti u kojima se uzgajaju životinje moraju biti konstruisani i izgrađeni na način kojim se obezbjeđuje zaštita životinja od ljudi i obrnuto, kao i da se spriječi njihovo bježanje.
Prostor i oprema za hranjenje i održavanje mora se redovno čistiti, a moraju biti izolovani od buke i smješteni tako da životinje ne budu izložene stresu.
Prostor i oprema za hranjenje i održavanje mora se redovno čistiti, a moraju biti izolovani od buke i smješteni tako da životinje ne budu izložene stresu.
Dozvolu za držanje i uzgoj divljih životinja, kako su kazali iz inspekcije, izdaje se tek kada zainteresovani ispuni uslove propisane Pravilnikom.
I uvoz zaštićenih vrsta, koji je regulisan Zakonom o zaštiti prirode i međunarodnim propisima, može se obaviti tek nakon dobijanja dozvole Agencije za zaštitu životne sredine i uz prethodno mišljenje Zavoda.
Uvoz zaštićenih vrsta životinja dozvoljen je samo za sprovođenje biomedicinskih istraživanja, uzgoj i razmnožavanje u svrhu očuvanja vrste, istraživanje i obrazovanje i putujuće izložbe.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine kazali su i da su na teritoriji Crne Gore za vrijeme zajedničke države sa Srbijom ilegalno uvezene brojne alohtone vrste, kao što su mufloni i druge koje uživaju određenu zaštitu – vukovi.
Ove životinje najčešće su držane u privatnim rezervatima i gusto naseljenim mjestima, pri čemu su služile za ilegalan odstrijel ili reprodukciju. Njihova koža, rogovi, glave, kao i mladunčad, transportuju se širom zemlje i služe nelegalnoj trgovini.
Zvanično nema zmija i tarantula
Od sticanja nezavisnosti u Crnoj Gori nije bilo prijava nelegalnog uvoza zaštićenih vrsta životnja i do sada nije poznat slučaj uvoza različitih vrsta zmija, iguana, tarantula i drugih egzotičnih životinjskih vrsta, tvrde iz Agencije.
Na pitanje “Vijesti” da li inspekcija provjerava i prodavnice kućnih ljubimaca u kojima se mogu prodavati egzotične vrste životinja, iz Agencije su odgovorili da se vrši redovan nadzor nad šopovima u Podgorici i Nikšiću.
"U ovim objektima se ne bave prodajom egzotičnih vrsta, zbog stroge procedure dobijanja dozvole za njihov uvoz",kazali su oni.
Predsjednica Društva za zaštitu životinja Svetlana Manojlović smatra da nijedan kavez, bez obzira na njegovu veličinu, ne može zamijeniti prirodno okruženje u kojem životinje žive.
"Divljim životinjama nije mjesto u kavezima. Nilski konj, sibirski tigrovi jednostavno nijesu naše vrste i one ovdje ne žive"kazala je ona “Vijestima”.
Manojlović smatra da bi zoološki vrt bio ništa drugo do mučilište sa kavezima. Ona ističe da Crna Gora klimatski ne bi mogla da podnese zoo-vrt, jer bi “zaudaralo do Nikšića”.
"U posljednje vrijeme stalno se pominje priča o osnivanju zoo-vrta, međutim, sve razvijene zemlje životinje odavno ne drže u kavezima, već na otvorenom prostoru gdje posjetioci mogu da dođu automobilima kako bi ih vidjeli. Kod nas bi pravi zoološki vrt bio veličine Podgorice, gdje bi tigrovi, na primjer, imali dio grada preko Morače", objasnila je ona.
Manojlović smatra da bi zoološki vrt bio ništa drugo do mučilište sa kavezima. Ona ističe da Crna Gora klimatski ne bi mogla da podnese zoo-vrt, jer bi “zaudaralo do Nikšića”.
"Nije humano držati životinje u kavezima, a njihovim povećavanjem se ništa ne rješava", dodala je Manojlović. Ona je osudila i to što vlasnici divljih životinja često za cilj imaju zaradu, ali i roditelje koji uče djecu kako životinji treba prići sa štapom ili kamenom.
Galerija
Bonus video:
