Čelnici Fonda za zdravstveno osiguranje obavijestili su zaposlene u zdravstvu da im se neće dodatno, prema zakonu, platiti to što su radili za vrijeme praznika, zbog čega su ovi najavili moguće štrajkove.
Direktor Fonda Kenan Hrapović odluku o umanjenju zarada za praznične dnevnice obrazložio je zahtjevom Ministarstva finansija, ali su iz vladinog resora kojim rukovodi Milorad Katnić negirali takve tvrdnje.
“Ministarstvo finansija još nije dobilo izvještaj o obračunatim zaradama za maj od strane Fonda, tako da nije izdalo bilo kakav nalog kojim bi se naložilo ukidanje isplaćivanja prazničnih dnevnica za zaposlene u sektoru zdravstva", kazali su iz PR Službe te institucije, kojom rukovodi Milorad Katnić.
Oni su podsjetili da je u februaru, zaposlenima u zdravstvu isplaćena zarada za praznični rad tokom januara.
“Tako da nema razloga da se isti ne isplati i za maj, jer je zakonski okvir za to ostao isti i nepromijenjen. Jedine preporuke Ministarstva finansija bile su vezane za prekovremeni rad i odnosile su se na poštovanje pravnih propisa, te na sagledavanje mogućnosti uvođenja prekovremenog rada u što manjem obimu, zbog nedostatka finansijskih sredstava", kazali su iz Ministarstva.
Ko je naložio neisplaćivanje?
Prema dopisu, koji je potpisao direktor Fonda dr Kenan Hrapović, zdravstveni radnici koji su radili u nedjelju 22. maja, na Vaskrs, neće primiti praznične nadoknade, već će im se taj rad obračunati kao svaki drugi radni dan.
Ako Fond ostane pri toj odluci, plate medicinskim sestrama biće umanjene za najmanje 30 eura, iako im mjesečna zarada iznosi svega 300 eura. Ljekarima će u tom slučaju umanjenje biti znatno veće.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje juče nije bilo moguće saznati po čijem nalogu i zbog čega su zdravstvenim ustanovama uputili dopis da se neisplaćuju praznične dnevnice.
Predsjednica Sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić kazala je da su medicinari ogorčeni zbog dopisa, ocjenjujući da je to dodatan udar na standard medicinske struke.
“Nikome nije jasno zbog čega se to radi, jer se godinama na taj način obračunavala praznična dnevnica. Medicinski radnici ne shvataju kako to da nema para, dok se, nakon raznih štrajkova, one ipak nađu. Zaposleni poručuju da imaju i oni deke”, kazala je Krivokapić.
Ona je kazala da je moguće da i medicinari, po ugledu na zaposlene u pojedinim poreduzećima, potegnu za najradikalnim vidom socijalnog djelovanja - štrajkovima.
Predsjednik Sindikata KCCG dr Vladimir Pavićević kazao je da smatra da se u proteklih sedamnaest mjeseci jedino smišljaju načini da se zdravstvenim radnicima smanje ukupna mjesečna primanja.
“U prošloj godini povećan je porez na doprinose, oporezovan topli obrok i regres, a još nije isplaćen dug od prošle godine za nadoknadu za prevoz, koja je u decembru, u međuvremenu ukinuta”, kazao je Pavićević.
“Ako za nekog u Crnoj Gori nije mnogo dvadeset ili više eura, za zdravstvene radnike to sigurno nije zanemarljivo”, poručio je Pavićević, dodajući da zdravstveni radnici postojeću situaciju neće još dugo tolerisati.
“Naši zahtjevi su apsolutno utemeljeni i primanja se moraju povećati na neki prihvatljiviji nivo”, kazao je Pavićević.
Bonus video:
