Klinički centar Crne Gore (KCCG) najveći je proizvođač medicinskog otpada u državi, i u njemu se godišnje proizvede preko 23 tone tog materijala, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Načelnica u Direktoratu za ekonomiku i projekte u zdravstvu, Nataša Žugić, kazala je da su aktivnosti Ministarstva rezultirale padom količine ukupnog medicinskog otpada u prošloj godini za oko 5,5 odsto što je, kako je pojasnila, ušteda od preko 50 hiljada eura.
Žugić je objasnila da se medicinski otpad tretira ili odlaže što je moguće bliže mjestu njegovog nastanka, da bi se u toku transporta izbjegle neželjene posljedice na životnu sredinu.
"Najveći proizvođači medicinskog otpada su KCCG sa oko 23,3 tone, opšte bolnice Berane, Bar, Pljevlja i Bijelo Polje, a zatim domovi zdravlja Podgorica, Budva i Bar“, navela je Žugić.
Na pitanje da li je medicinsko osoblje obučeno da rukuje sa takvim otpadom, ona je kazala da je Ministarstvo, u cilju praćenja realizacije Plana upravljanja otpadom za 2017. godinu, u kontinuitetu nastavilo sprovođenje aktivnosti.
"Formiralo je Tim za praćenje realizacije plana za upravljanje medicinskim otpadom, koji je u toku protekle godine obišao i izvršio uvid u sistem upravljanja tim otpadom u 49 objekata zdravstvenih ustanova, napravio zapisnike, konstatovao činjenično stanje sa zaključkom i predlogom mjera“, precizirala je Žugić.
Prilikom kontrole je, kako je navela, posebna pažnja posvećena načinu razvrstavanja, transporta i skladištenja medicinskog otpada, obučenosti osoblja i vođenju evidencije o količinama pojedinih vrsta tog otpada koje se predaju na dalju obradu.
"Tim je, tamo gdje je procijenio, na licu mjesta demonstrirao način razvrstavanja medicinskog otpada i na taj način doprinio edukaciji osoblja“, kazala je Žugić.
Prema njenim riječima, u svim ustanovama koje su bile predmet kontrole obiđene su organizacione jedinice u kojima se generišu najveće količine medicinskog otpada i gdje postoji najveći rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu zbog neadekvatnog upravljanja.
Žugić je kazala da je, nakon eksternih kontrola, sprovedena kontinuirana medicinska edukacija kroz koju je obučeno oko 360 zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, odnosno odgovornih lica za upravljanje medicinskim otpadom, kao i medicinskog i nemedicinskog osoblja.
"Rezultat sprovedenih eksternih kontrola i obuka je pad količine medicinskog otpada u 2017. godini za 22,87 tona (5,44 odsto), što je u finansijskom iznosu manje za oko 50 hiljada eura“, precizirala je ona.
Žugić je podsjetila da u Podgorici i Beranama postoji centri za preradu medicinskog otpada, koje je koncesionar izradio po osnovu obaveza iz Ugovora o koncesiji za upravljanje tom vrstom otpada u Crnoj Gori.
Centar, kako je pojasnila, vrši sterilizaciju i mljevenje otpada i dovodi ga u stanje koje zadovoljava sve uslove skladištenja na deponiju, čime se sprječava rizik za životnu sredinu i zdravlje stanovništva.
"Obrada i/ili odlaganje farmaceutskog, citotoksičnog, hemijskog otpada obavlja se dozvoljenim tehnologijama za obradu ove vrste opasnog medicinskog otpada. Dozvola se dobija od strane Agencije za zaštitu životne sredine“, dodala je Žugić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo, u skladu sa državnim Planom upravljanja otpadom za period 2015– 2020. godine i Zakona o upravljanju otpadom, pripremilo Plan upravljanja medicinskim otpadom, koji je usvojila Vlada i koji se nalazi na web stranici Ministarstva.
"Planom Ministarstva analiziran je cjelokupni sistem upravljanja medicinskim otpadom u zdarvstvenim ustanovama kojima je osnivač država, identifikovani su nedostaci i predložene mjere za efikasnije i prihvatljivije rukovanje otpadom od primarne selekcije do odlaganja, uključujući i mjere za smanjivanje količine otpada“, kazala je Žugić.
Kako je navela, u cilju unaprjeđenja postojećeg sistema upravljanja medicinskim otpadom u Crnoj Gori, Akcioni plan za ovu godinu predviđa da će Ministarstvo kontinuirano sprovoditi eksterni nadzor, kao i da će odgovorna lica za upravljanje otpadom kontinuirano vršiti unutrašnji nadzor.
Planom je predviđena i izrada jasnih, jednoobraznih uputstava za razvrstavanje otpada na mjestu nastanka, koja će se primjenjivati u svim zdravstvenim ustanovama, kao i da se obezbijedi dodatna edukacija na svim nivoima zdravstvene zaštite, uz praktičnu obuku na mjestima nastanka otpada, što će, kako je kazala Žugić, Ministarstvo obezbijediti preko sredstava Taiex.
Prema njenim riječima, Planom je predviđeno i da se utvrdi količina medicinskog otpada sa posebnim osvrtom na amalgam iz svih stomatoloških ordinacija, kao i da se razmotri mogućnost reciklaže dijela otpada.
"Za sprovođenje aktivnosti iz Plana upravljanja medicinskim otpadom neophodno je obezbjeđivanje finansijskih sredstava, kako bi ovu oblast Ministarstvo uredilo u skladu sa standardima Evropske unije“, dodala je Žugić.
Bonus video:
