Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević otvorio je Prvi internacionalni salon vina - Podgorica 2011. godine „Monte Vino” koji se održava u gradskoj kafani hotela „Crne Gore”, u organizaciji Nacionalnog udruženja somelijera.
Na manifestaciji su svoje proizvode su predstavili privredna društva, udruženja, uvoznici stranih vina, vinari iz Crne Gore i vinari iz najpoznatijih vinskih regija zemalja u okruženju.
Ministar Milošević istakao je da se Crna Gora s obzirom na strukturu poljoprivredne proizvodnje može okarakterisati kao vinogradarska zemlja, iako se grožđe proizvodi na svega četiri i po hiljade hektara.
"Ukupno 35 većih i manjih vinarija godišnje proizvede sedamnaest miliona litara vina, od čega pet i po miliona se izvozi. Impozantan je uspjeh i odgovornost organizatora da na jednom mjestu svoja vina prezentuje više od 60 vinarija iz Crne Gore i renomiranih vinarija iz okruženja. Posjetioci i vinari će imati priliku da degustiraju preko 250 vrsta vina i da kroz upoređivanje sa drugima objektivno procijene umijeće u spravljanju vina", kazao je ministar.
Tradicija očeva i djedova
Žarko Kopitović, vlasnik vinarije iz Donjih Brčela iz Crmnice, bavi se proizvodnjom vina već pet godina, nastavivši porodičnu tradiciju, očeva i djedova, ali kako kaže, svake godine posao je sve obimniji.
"Tačna je i latinska poslovica da je u vinu istina, kako kaže latinska poslovica “in vino veritas”. Ja se bavim proizvodnjom vina iz meraka, ali to već postaje biznis", istakao je Kopitović
Mišljenja je da Crna Gora u svijetu može biti prepoznatljiva po proizvodnji vina, naročito kvalitetu gdje prednjače “Plantaže” 13. jul, ali mi nemamo velike količine sa kojim bismo se mogli pohvalit kao zemlje zapadne Evrope.
Na pitanje “da li je vino bolje što je starije” kazao je da iz iskustva, obilazeći bivše zemlje SFRJ, naučio da je vino najkvalitetnije između treće i četvrte godine, a sve poslije toga je slabije, jer vino je teško očuvati.
"Tačna je i latinska poslovica da je u vinu istina, kako kaže latinska poslovica “in vino veritas”. Ja se bavim proizvodnjom vina iz meraka, ali to već postaje biznis", istakao je Kopitović, kazavši da se flaša vina na njegovom štandu može kupiti za 13 i 18 eura.
"Manja pakovanja od 0,5 litara koštaju devet i 14 eura, a rakija loza košta devet i 13 eura", kazao je on.
Na Salonu je prezentovala svoja najbolja vina i vinarija „Pareto” iz italijanske regije Pijemonte, a riječ je o bijelim i crnim vinima „Gavi Pareto”.
Predstavnica vinarije „Pareto” Loredana Galina kazala je da su bijela vina koja proizvode najbolja do maskimalno druge godine, i generalno za bijela vina ne važi da su bolja kada su starija, mada za neka crvena vina je tačno da sa godinama imaju bolji ukus.
"Proizvodnja vina u Italiji, koja je poznata u svijetu po prepoznatljivim vinima, je stvar prestiža i mode, a čula sam za neka crnogorska vina, kao što je crno vino “vranac”, koje sam probala sinoć. Nadam se da ću probati i druga crnogorska vina", kazala je Galina.
"Ukupno 35 većih i manjih vinarija godišnje proizvede sedamnaest miliona litara vina, od čega pet i po miliona se izvozi. Posjetioci i vinari će imati priliku da degustiraju preko 250 vrsta vina", kazao je Milošević
Kutijevačka vina sve zastupljenija
Proizvođači kutijevačkih vina iz Hrvatske, koje u Crnoj Gori predstavlja firma „Tuegra”, predstavili su svoja bijela vina po kojima su bili poznati i u staroj Jugoslaviji.
"Prolaznost kutijevačkih vina na crnogorskom tržištu je sve veća, a pokrivaju 70 odsto tržišta. Razvijanjem Crne Gore u turističkom smislu, otvaranjem novih hotela i restorana, otvara se mogućnost za kutijevačka vina, srednje i visoke klase. Kutijevačka „graševina” je jedna od najpoznatijih u regionu, a tradicija vinarije „Kutijevo”, koja je osnovana davne 1232. godine, govori sve. Cijena se kreće od nekih pet - šest eura do premijum vina koja se kreću oko 17 - 18 eura, dok specijalne ledene berbe koštaju oko 45 eura", kazao je Edin Tuzović, predstavnik firme „Tuegra”.
Galerija
Bonus video:
