Proučavajući ljekovita svojstva jarduma, najstariji farmaceut iz Berana Vasilije Labudović, došao je do zaključka da ovaj mliječni proizvod blagotvorno djeluje na seksualni nagon kod muškaraca i da sigurno može da zamijeni neka vještačka stimulativna sredstva, zbog čega zaslužuje da bude patentiran i zaštićen.
"Jardum nije samo hranljiv. On ima veoma značajna ljekovita i zdravstvena svojstva i blagotvoran je za čitav organizam, ali posebno pozitivno dejstvo ima na endokrine žlijezde", priča Labudović, objašnjavajući da jardum na taj način ostvaruje specijalne efekte na potenciju muškarca.
Na to možda ukazuje i sam njegov naziv. Dugo je, kaže, tragao za značenjem te riječi, sve dok nije odgonetnuo da jardum na turskom jeziku znači – pomoć.
On upozorava, ipak, da sa jardumom ne treba pretjerivati.
"U stimulativne, ali i u druge zdravstvene svrhe, dovoljno je popiti jednu čašu, do pola litra u toku dana. To je dobro, ali jako piće", priča Vasilije.
Svojstva jarduma, kao našeg specifičnog proizvoda, Labudović je opisao u knjizi posvećenoj tom napitku još 1996. godine. Tada se u Italiji, u Milanu, na Međunarodnom konkursu za zdravu hranu, kao jedini predstavnik sa prostora Crne Gore, od 450 kandidata iz čitavog svijeta, našao sa jardumom među deset prvonagrađenih.
"Čitao sam kasnije kako se jardum sa Pešterske visoravni upravo u stimulativne svrhe izvozi u inostranstvo i nijesam bio iznenađen. Ja sam njegova svojstva opisao mnogo ranije, a jardum sa crnogorskih planina, posebno vasojevićki, sigurno je još mnogo bolji i ljekovitiji od pešterskog", smatra Labudović.
On je malu brošuru o ljekovitim svojstvima jarduma preveo na italijanski jezik i štampao u hiljadu primjeraka.
Vijagra je, na primjer, efektna, ali je i opasna za srce. A stimulativni seksualni efekat postiže se i sa jardumom, koji u većim količinama može izazvati samo stomačne probleme
Kao prvi diplomirani farmaceut u Beranama, on se tokom čitavog radnog vijeka bavio hemijom i proizvodnjom i distribucijom vještačkih ljekova. Bio je inicijator i nadaleko čuvene pokretne apoteke. Svojim prepoznatljivim starim "citroenom“ karavanom stizao je i do najudaljenijih sela, donoseći ljudima rijetke i teško dostupne medikamente, potežući za njihovu nabavku veze, poznanstva i kolege širom bivše Jugoslavije, od Vardara do Triglava.
Nastavio je to da čini i u penziji, ali je sada, ipak, više okrenut proučavanju prirodnih ljekova. Pored jarduma, autor je nekoliko studija i knjiga o zdravstvenim svojstvima jabuke, jagode, borovnice, maline, jaja, meda, bijelog luka...
"Ako su Bugari mogli da zaštite jogurt, Slovenci ajvar i pinđur, a Austrijanci lipicanere, zašto Crna Gora ne bi zaštitila jardum", pita se Vasilije.
Zbog svega toga, ovaj stari farmaceut smatra da jardum treba pod hitno zaštititi kao nacionalni proizvod.
"Ako su Bugari mogli da zaštite jogurt, Slovenci ajvar i pinđur, a Austrijanci lipicanere, zašto Crna Gora ne bi zaštitila jardum", pita se Vasilije.
On je bio inicijator i manifestacije “Dani jarduma”, koja se nekoliko godina održavala na planini Jelovici kod Berana, ali, nažalost, nije bilo mnogo razumijevanja i podrške i posljednjih godina se ne organizuje.
Iako se bliži devedesetoj godini, Vasilije čeka ljeto, pa da krene na svoja uobičajena putovanja. Kao počasnom članu brigade “Garibaldi” Italija mu je nekako najbliža srcu i vrlo često u njoj boravi. Jednom prilikom je na trećem kanalu italijanske državne televizije prikazana reportaža o ovom vremešnom Berancu.
Da li i sam potegne katkad za “eliksirom života”, Vasilije ne priča, ali ga krepkost i u poznim godinama odlikuje mnogo više nego neuporedivo mlađe ljude u njegovoj okolini.
Izum planinki sa sjevera
Riječ je o gruševini, odnosno specijalno spremljenom ovčijem mlijeku. Izmislile su ga planinke sa sjevera. Najbolji je poslije Ilindana, 2. avgusta, pa do kraja septembra, iako može da se pripremi u bilo koje doba godine.
Poznat je od davnina kao dodatak ishrani, u vrijeme kosidbi i kada je organizmu potrebna dodatna snaga. Tada služi kao eliksir za okrepljenje - objašnjava Vasilije.
Jardum se i danas sprema u katunima gdje vlasnici stada ovaca izdižu da bi svoju stoku napasali boljom travom od koje će mlijeko biti kvalitenije i gušće. Mlijeko se polako grije i uz dodatak soli dugo miješa dok se ne zgusne. Tada se skine sa vatre i ohladi, jer je hladan napitak najukusniji.
"Kada žele da posebno nekoga ugoste, domaćice u jardum dodaju čisto saće meda. Ovo jelo je toliko jako da ga mogu koristiti samo planinci. Poslije toga na katunima naveče je vrlo veselo", šali se Vasilije.
On kaže da je dokazano da jardum, koji je kod nas opisao još Pavle Rovinski, doprinosi dobrom zdravlju i dugovječnosti.
"Poznato je da je Azerbejdžanac Medžid Agajev do svoje 143. godine sam sebi spravljao razne sireve i čuveni jardum, i da mu je to bila osnovna hrana. I kod nas na sjeveru, na području Bjelasice, Jelovice, Komova, Prokletija, Turjaka, Cmiljevice, Durmitora, Sinjajevine i drugih planina i visoravni, ljudi su dugovječniji i potentniji", tvrdi Vasilije.
Galerija
Bonus video:
