Grupa planinarskih entuzijasta iz Bara i Ulcinja sprovela je istraživanje pećine nadomak Gurze u Šestanima, u narodu poznate kao Pasja spilja, a na osnovu otkrivenog i snimljenog, kako su naveli, već sada se može naslutiti da je barski kraj dobio još jednu prirodnu atrakciju.
Članovi Planinarskog kluba “Rumija” iz Bara i NVO “Zavičajno udruženje Šestani” iz Ulcinja Aleksandar i Viko Dabović, Stevo Janković, Darko Pepđonović i mr Ilija Vukotić, uputili su se u Pasju spilju “naoružani” svjetiljkama, konopcima, kacigama, mjerilima i, kako su kazali, “obiljem volje”.
Predsjednik PK “Rumija” mr Ilija Vukotić podsjetio je da su Pasju spilju prije nekoliko godina djelimično istražila braća Dabović.
Iskusni barski planinar ističe da je ulaz Pasje spilje okrenut ka jugu
“Obronci masiva Rumije skrivaju brojne pećine koje bi trebalo istražiti, legende o njima djelimično su već provjerene. Za ovu pećinu kažu da je ime dobila po tome što su u selu Repsi, dva kilometra od ulaza, zatvorili kuju koja je izašla na južni ulaz, što ukazuje da Pasja spilja, ipak, ima dva ulaza. Mještani su je koristili kao spremište za hranu, a za vrijeme ratova krili su se u njoj”, navodi sagovornik “Vijesti”.
"Ispitivanje spilje bilo je puno iznenađenje"
Iskusni barski planinar ističe da je ulaz Pasje spilje okrenut ka jugu, da je vrlo malen - 80 puta 90 centimetara, te da je okomit i klizav.
Sama spilja ima pet prostorija prosječne visine 6-7 metara, a prva prostorija je površine od oko 270 kvadratnih metara.
“Samo ispitivanje spilje vuklo je sa sobom svakakva iznenađenja - i prijatna i ona druga, jer su prolazi iz jedne u drugu prostoriju niski i uski, ponegdje i do 40 centimetara, a dugi i po nekoliko metara.
Prolaze je moguće proći samo puzanjem, tamo gdje poniru koristili smo uže da bismo se spustili jer zaista naglo propadaju, a ti padovi se ne mogu vidjeti jer je kaverna uska, niska i puna stalaktita i stalagnita.
U spilji borave vukovi i šakali
Na dnu kaverne, ujedno i najnižoj tački spilje, sakuplja se voda koja nadolazi u kišnim periodima, ali, tu se ne zadržava zbog velike propustljivosti kaverne.
"Brinuli smo da nije slučajno koja vučica izabrala spilju za brlog"
Cijela spilja je zagušljiva i vrlo vlažna, na osnovu čega smo zaključili da nema drugog ulaza, a plafon je oštar sa izbočinama poput grebena”, rekao je Vukotić, dodajući da je, prema prvoj procjeni, površina spilje sa svih pet prostorija oko 800 kvadratnih metara.
“Na osnovu otisaka i ostataka hrane da se zaključiti da u spilji češće borave vukovi ili šakali. Kako se vukovi pare od januara do aprila, a skotnost vučice traje 63 dana, brinuli smo da nije slučajno koja vučica izabrala spilju za brlog, jer susret sa majkom tek izleglih vučića sigurno ne bi bio prijatan”, ukazao je Vukotić.
Bonus video:
