Državne institucije ne iskazuju neophodnu efikasnost u borbi za zaštitu životne sredine, Zakon o životnoj sredini se uglavnom ne poštuje, dok političke partije ne poklanjaju dovoljno pažnje ekološkim sadržajima, zaključci su istraživanja o ekološkoj svijesti u Crnoj Gori koje je za potrebe nevladine organizacije "Green Home" sproveo Centar za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka u Podgorici.
Istraživanje, kojim je obihvaćen 1041 ispitanik sa teritorije čitave Crne Gore, pokazalo je da građani smatraju da u medijima nema dovoljno prostora za promociju ekoloških ideja i ciljeva, kao i da nevladine organizacije nijesu dovoljno prepoznate kao akteri koji doprinose očuvanju životne sredine.
Uglješa Janković sa Fakulteta političkih nauka kazao je da su ispitanici pokazali visoku ekološku svijest zbog lične spremnosti da učestvuju u rješavanju ekoloških problema, zabrinutosti za trenutno stanje i zbog predstave o mogućem lošem scenariju kada je razvoj događaja na ekološkom planu u pitanju.
Ipak, veliki broj njih ne može da navede ni jedan ekološki problem u zemlji, dok jedna trećina građana ne zna da navede niti jedan u svijetu.
Ni malo afirmativna mišljenja
Janković je kazao i da podaci o mišljenju ispitanika o aktivnostima političara i institucija u toj oblasti nijesu “ni malo afirmativna”.
“Značajan broj, njih 37 odsto, smatra da političari i institucije nijesu posebno organizovani u procesu suzbijanja ekoloških problema, a 29 odsto misli da se ne bore dovoljno. Najveći procenat, 33 odsto, smatra da se političke partije uglavnom ne zalažu za zaštitu životne sredine, 20-tak da se uopšte ne zalažu, dok 26 misli da se uglavnom zalažu”, kazao je Janković i dodao da bi istraživanje moglo biti dobra poruka političarima kako bi se u njihovim programima našli ekološki sadržaji.
Građani nemaju pozitivno mišljenje ni o efikasnosti nadležnih institucija, pa 35 odsto smatra da one nijesu efikasne, 27 da su uglavnom, dok 17 odsto misli da uopšte nijesu efikasne.
“Mišljenje o radu institucija možemo potvrditi kroz mišljenje o sprovođenju Zakona o zaštiti životne sredine - 44 odsto misli da se on uglavnom ne sprovodi, a 17 da se uopšte ne sprovodi. Ili naši ispitanici nemaju dovoljno informacija u pogledu aktivnosti koje društvene institucije sprovode, ili pak postoji značajan nesklad između onog što stoji u zakonu i što je praksa”, objasnio je Janković.
Spremnost za rješavanje eko problema
Iako je prošlo 20 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom oko 55 odsto ispitanika smatra da su ekološki problemi u zemlji poprilično izraženi, dok 30 smatra da su veoma izraženi.
Istraživanje je pokazalo da su građani spremni da učestvuju u rješavanju ekoloških problema, pa njih 56 to želi u velikoj mjeri, dok oko 30 odsto smatra da uglavnom treba uzeti učešća.
Janković je objasnio i da najveći broj građana nema ekološke navike u svakodnevnom životu.
“Interesantno je da uvijek kada pitate građane za razvijenost ekološke svijesti kod njih samih i njihovu spremnost da parcipiraju u rješavanju ekoloških problema dobijate visok procenat pozitivnih odgovora. Međutim, kad ih pitate za mišljenje o drugim građanima dobijete podatak da 44 odsto smatra da ekološka svijest drugih građana uglavnom nije razvijena, 31 da je uglavnom, 20 procenata da uopšte nije razvijena. Postoji očigledan nesklad između onog što ljudi misle o svojoj i ekološkoj svijesti drugih građana”, kazao je on.
Janković je objasnio i da najveći broj građana nema ekološke navike u svakodnevnom životu.
Ekološke navike građana uglavnom su usmjerene na to da vode računa o potrošnji enegije, a Janković je objasnio da to ne mora biti ekološka navika, već želja da ljudi brinu o materijalnom stanju u porodici.
Pored energije ispitanici su kazali da vode računa da ne kupuju proizvode koji zagađuju sredinu, ali i da najmanje brinu o korišćenju papirnih umjesto plastičnih kesa.
Izvršni direktor NVO “Green Home” Darko Pajović kazao je da rezultati istraživanja opominju, ali da nijesu nešto što bi moglo da sputa realizaciju ekološke države u praksi.
“Dobili smo jasnu poruku javnosti. Mi smo rezultate istraživanja dostavili Agenciji za zaštitu životne sredine i Ministarstvu održivog razvoja i turizma sa ciljem da im pomogne u daljem djelovanju i kreirajnju zaštite životne sredine koja do sada nije našla adekvatno mjesto u društvu. To pitanje moramo uzdići na vrh političkih prioriteta u budućnosti”, poručio je on.
Istraživanje je bio prvi projekat koji je uradio novo otvoreni Centar za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka.
Bonus video:
