Ministar za manjinska i ljudska prava Ferhat Dinoša odbio je poziv da bude na čelu prve crnogorske gej parade. Ne haje za kritike čak i ako dolaze iz EU.
"Ja ću se zahvaliti na ponudi i odbiti je. Ako sam rekao da ne mislim da će to biti korisno onda znači da nisam za nešto što je beskorisno.
Reakcija može da bude takva da koristi od toga nemaju niti osobe ni društvo u cjelini."
Na pitanje da li se plaši reakcije međunarodne javnosti koja prati poštovanje ljudskih prava, ministar kaže:
"Ja mislim da pričam otvorenu priču, iskrenu priču, u kojoj onaj ko je dobronamjeran može da nađe dobru namjeru, a onaj ko je zlonamjeran može da iskrivi tu priču i briga me za to."
Klikom na fotografiju zastave LGBT populacije možete da pogledate prilog televizije Vijesti na temu ministrovog odbijanja da stane na čelo gej parade.
EU prati poštovanje ljudskih prava
Evropska unija (EU) će ove godine detaljno razmatrati sve aspekte ljudskih prava u Crnoj Gori, uključujući i prava LGBT populacije, prije nego što počnu pregovori o članstvu, poručio je šef operativnog sektora Delagacije EU u Podgorici, Nikola Bertolini.
On je na Nacionalnoj konferenciji „Crna Gora – svjetlija tačka na LGBT mapi“, kazao da EU prati poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori, i redovno o tome izvještava u svojim izvještajima o napretku.
"Očito je da će ove godine stanje ljudskih prava u Crnoj Gori, uključujući i manjinska, biti nešto što će se detaljno razmatrati prije nego što otpočnu pregovori", naglasio je Bertolini.
On je kazao da Ustav Crne Gore garantuje jednakost svih građana, ali da je seksualna orijentacija prepoznata kao osnova diskriminacije u radnom zakonodavstvu i zakonu o medijima.
"U tim oblastima Crna Gora je napravila značajan pomak usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije koji, u kombinaciji sa zakonom o ombudsmanu, predstavlja ključni zakonski okvir za osiguravanje ravnopravnog tretmana svih građana", rekao je on i dodao da će EK s pažnjom pratiti sprovođenje tih zakonskih akata.
Bertolini: Neke manjinske grupe i dalje nevidljive
Bertolini je naglasio da su, uprkos činjenici da čitav niz propisa u Crnoj Gori sadrži odredbe o zabrani diskriminacije, neke manjinske grupe i dalje nevidljive u crnogorskom društvu.
To se, kako je naveo, prvenstveno odnosi na pripadnike LGBT populacije, koji su prisiljeni da žive u ćutnji, nevidljivi su i izloženi žestokim napadima i društvenoj isključenosti.
"Vlada, a pogotovu relevantni ministar, treba da preduzmu sve što je u njihovoj moći da bi se podigao nivo svijesti i izvršila društvena integracija pripadnika LGBT populacije", smatra Bertolini.
Partnerstvo institucija, NVO i medija
Prema njegovim riječima, poboljšanje zakonodavnog okvira jeste važno, ali je to samo prvi korak u tom pravcu.
"Budući da su 84 članice UN potpisale taj dokument, to je značajan korak ka prihvatanju LGBT osoba od društvenog okruženja, i to širom svijeta"
"Vladine institucije, nevladine organizacije (NVO) i mediji treba zajednički da odigraju ključnu ulogu u borbi protiv diskriminacije te populacije, uz razvijanje kulture poštovanja za razlike", kazao je on.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević-Marović, kazala je da je prije nekoliko dana, Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) objavio zajedničko saopštenje, u kome poziva na prekid svakog nasilja, zlostavljanja, sankcionisanja, kao i svake povrede ljudskih prava osoba, samo zbog njihove seksualne orijentacije.
"Budući da su 84 članice UN potpisale taj dokument, to je značajan korak ka prihvatanju LGBT osoba od društvenog okruženja, i to širom svijeta", rekla je Radošević-Marović i dodala da je Crna Gora jedna od zemalja potpisnica.
Ona je kazala da Crna Gora ima dobre zakone, usklađene sa standardima EU, i da je ratifikovala niz međunarodnih ugovora kojima se reguliše zaštitu ljudskih prava, čime se obavezala na stvaranje uslova za antidiskriminaciju.
Usvojen Zakon o zabrani diskriminacije
Crna Gora ima dobre zakone, usklađene sa standardima EU, i da je ratifikovala niz međunarodnih ugovora kojima se reguliše zaštitu ljudskih prava.
Zakonom je, kako je navela, uvedena posebna obaveza svih organa da vode posebnu evidenciju o slučajevima diskriminacije, i da je dostavljaju ombudsmanu, čime ona postaje dio njegovog godišnjeg izvještaja o diskriminaciji koji usvaja Parlament.
"Ministarstvo je obavezno da donese pravilnik i obrasce o vođenju evidencije slučajeva diskriminacije, i to je u završnoj fazi", dodala je ona.
Duković: Generalno se poštuju ljudska prava
Član skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava, Halil Duković, podsjetio je da je u izvještaju EK ocijenjeno da se u Crnoj Gori generalno poštuju ljudska prava i da je poboljšan pravni okvir, ali da u crnogorskom društvu postoji diskriminacija nad Romima, osobama sa invaliditetom i pripadnicima LGBT populacije.
"Stvar je u tome da smo mi tu populaciju, kao društvo u cjelini, natjerali da bude u ilegali“
"Postavlja se pitanje - je li trebalo da to utvrdi EK? Mislim da smo svi znali da postoji diskriminacija, ali nam je trebalo mišljenje EK da bismo tom problemu prišli sa mnogo više ozbiljnosti", smatra on.
Duković je kazao da će, ako se tom problemu priđe površno i rezultati biti površni.
On je podsjetio da do sad u Crnoj Gori nije bilo sudskih procesa povodom stanja LGBT populacije, na osnovu čega bi se moglo pomisliti da je stanje idealno, ali da postoji samo jedan razlog zašto prijava nema.
"Stvar je u tome da smo mi tu populaciju, kao društvo u cjelini, natjerali da bude u ilegali“, smatra Duković.
Problem guran pod tepih
On je ocijenio da je taj problem u Crnoj Gori dugo guran po tepih, čime je iskrivljena prava slika i učinjena "medvjeđa usluga" i društvu i LGBT populaciji.
"Zabrinjava mali stepen povjerenja u institucije sistema, kao i predrasude o LGBT populaciji"
Stepen demokratije jednog društva je prihvatanje LGBT populacije.
Predstavnik Međunarodne lezbijske i gej asocijacije (ILGA) Lilit Pogosijan smatra da je u stanje u Crnoj Gori poboljšano od 2010. godine, ali da još ima zabrinjavajućih podataka.
Ona je navela da zabrinjava mali stepen povjerenja u institucije sistema, kao i predrasude o LGBT populaciji.
Ona je kazala da posebno zabrinjavaju negativni sterotipi o LGBT prisutni kod važnih političkih ličnosti, posebno od onih koji treba da štite ljudska prava.
Lunacek: I mi smo ljudska bića
"Treba ubijediti osobe u Crnoj Gori koje su prema nama neprijateljski nastrojeni, da smo i mi ljudska bića", poručila je Lunacek.
Ona je kazala da Crna Gora mora da se suoči sa određenim uslovima i da se izbori sa diskriminacijom, posebno onom usmjerenom na LGBT.
"Treba ubijediti osobe u Crnoj Gori koje su prema nama neprijateljski nastrojeni, da smo i mi ljudska bića", poručila je Lunacek.
Savjetnik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Marina Perišić, kazala je da u toj instituciji čekuju da će im novi zakon dati veće nadležnosti, u odnosu na sve oblike diskriminacije, bez obzira ko su diskriminatori.
"Poštovanje i promovisanje prava LGBT populacije nikako ne može biti uvreda za bilo koju grupu, niti nacionalnu zajednicu. Oni su građani, i treba im omogućiti da uživaju sva prava garantovana Ustavom Crne Gore, zakonima i međunarodnim aktima, bez obzira na njihovo brojno stanje“, smatra ona.
Samo tri pritužbe zbog diskriminacije
Ombudsman, kako je navela, nema nadležnosti da postupa protiv privatnih televizija, pa su tražili od Agencije za radiodifiuziju.
"Dvije su se odnosile na neadekvatan tretman državnih organa prema osobi iz LGBT, i one su u fazi ispitivanja. Treća se odnosila na govor mržnje prema pripadnicima te populacije u emisiji jedne televizje, kao i na povredu prava djeteta", navela je Perišić.
Ombudsman, kako je navela, nema nadležnosti da postupa protiv privatnih televizija, pa su tražili od Agencije za radiodifiuziju, koja je izdala preporuku Televiziji Atlas ii svim medijima.
CEMI: 42% ne bi glasalo za stranku koja podržava LGBT
Predsjednik Upravnog odbora CEMI-a Zlatko Vujović predstavio je istraživanje javnog mnjenja u odnosu prema LGBT, ali i ispitivanje stavova pripadnika te populacije i političkih aktera.
U istraživanju se, između ostalog, navodi da je 42 odsto ispitanika ne bi glasalo za stranku koja podržava LGBT.
"Sa druge strane, imali smo pokušaj da ključni politički akteri ostanu van arene koja se bori protiv diskriminacije LGBT", kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, osjeća se nelagoda kod političkih aktera kada treba da pričaju o tom pitanju i žele da ga izbjegnu.
Oko 47 odsto ispitanika ne smatra da se prava homoseksualaca moraju poštovati radi učlanjenja Crne Gore u EU.
Oni su, takođe, kazali da bi se radije obratili nekoj NVO ako bi bili ugroženi, nego državnoj instituciji.
Oko 47 odsto ispitanika ne smatra da se prava homoseksualaca moraju poštovati radi učlanjenja Crne Gore u EU.
Vujović: CG svjetla tačka
Predstavnik Juventas-a Ivana Vujović kazala je da Crna Gora jeste svjetla tačka, po onome što se zna o ugroženosti prava LGBT populacije.
"Konferencija treba da odgovori na pitanje da li smo na pravom putu, kakav je odnos institucija prema LGBT populaciji, koja prava imaju te osobe, koja su im ugrožena a koja nedostaju, i na koji se način treba dalje boriti za unaprjeđivanje njihovog položaja", rekla je ona.
Bonus video:
