Kurd Vakas Getindag koji više od pola godine kao izbjeglica živi u Crnoj Gori će, po svemu sudeći, morati uskoro da napusti državu.
Dan nakon što je zatražio pomoć od “Vijesti” i sa još 16 muškaraca započeo štrajk glađu, stiglo mu je rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova u kojem se nalaže da u roku od 15 dana napusti zemlju, koje je potpisao zamjenik ministra policije Osman Subašić.
Šefica kancelarije za azil pri MUP-u Sandra Bugarin potvrdila je da je advokatu Getindaga uručeno prvostepeno rješenje u kojem piše da on može dobrovoljno da napusti zemlju u koju je ilegalno ušao prije skoro pola godine. Bugarin je kazala da je procedura u njegovom slučaju ispoštovana, te da je ona ista kao i za ostale azilante.
Ne objašnjavajući kako to da je rješenje dobio dan nakon što je kontaktirao medije i započeo štrajk glađu, ona je objasnila da mu je rješenje uručeno nakon što mu je odbijen zahtjev za odobrenje statusa azilanta.
“Na to rješenje tražilac azila ima pravo da podnese žalbu u roku od 15 dana, a Državna komisija je drugostepeni organ, koji formira crnogorska vlada. Komisija u roku od dva mjeseca donosi konačno rješenje”, kazala je Bugarin “Vijestima”.
Saha: Subašićevo lično pismo
Rješenje MUP-a, koje je napisano na turskom jeziku, šefica kancelarije UNHCR-a za Crnu Goru Katja Saha nije željela da komentariše.
Ona je “Vijestima” rekla da je to Subašićevo “lično pismo” i da ne može da govori o njegovim detaljima.
“Osoba koja je odbijena kroz fer proceduru i u skladu sa međunarodnim standardima, nema pravo da ostane, osim da bude ilegalno u zemlji”, kazala je Saha.
Objašnjavajući da je procedura za dobijanje azila uspostavljena kao mehanizam da se pomogne ljudima koji moraju da bježe iz sopstvene države da bi sačuvali živote, ona je kazala da to ne podrazumijeva slučajeve u kojima se matična zemlja napušta samo radi loše ekonomske situacije.
“Naša uloga jeste da osigramo da se ljudima koji zavređuju da dobiju azil obezbijedi međunarodna zaštita”, kazala je Saha.
Rješenjem Subašića nije bio zadovoljan jedino Getindag, koji je odluku visokog funkcionera MUP-a doživio kao progon.
“Oni misle da sam ja lider ovim ljudima i zato traže da idem. Ovdje svako misli svojom glavom. Ne vodim ja nikoga, ostali u grupi, koji su svi iz različitih zemalja, imaju samo jezičku barijeru”, kazao je Getindag.
Od 2006. godine 41 osoba tražila azil
Potvrđujući da trinaestoro od 17 muškaraca i dalje štrakuje glađu do udovoljenja zahtjeva za dobijanje statusa azilanata, Getindag je kazao da se obratio delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, kao i da je kancelarija UNHCR-a došla prvi put i obećala im pomoć.
“Tačno je da oni duže borave u Crnoj Gori, ali u toku tog perioda oni nijesu predali zahtjev za azil. Mi o njima možemo da brinemo samo od trenutka kada se zvaničan dokument o rješavanju statusa preda državnim organima. Onda tek sat počinje da otkucava”, kazala j e Saha.
Pojašnjavajući da se odluka donosi u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, Saha je kazala da konačna odluka o statusu 17 muškaraca, još nije donesena, zbog čega bi “trebalo poštovati proceduru koju sprovodi Kancelarija za azil”.
Osim UNHCR-a, izbjeglice smještene u privatnom motelu na Vrelima ribničkim, su posjetili i predstavnici NVO Inicijativa mladih za ljudska prava kojima su ovi decidno kazali da žele legalizacijusvog boravka u Crnoj Gori.
U pisanom saopštenju poslatom “Vijestima” navedeno je da radi zadovoljenja standarda života Zavod ovim osobama “obezbjeđuje ishranu i sredstva za ličnu higijenu”
“U jednom broju slučajeva, gdje su nam ovi ljudi kazali da su u Crnoj Gori duže od 10 mjeseci, postavlja se pitanje zbog čega slučaj nije već procesuiran i odlučeno o njihovom daljem statusu. Ovo jako zabrinjava, pogotovu što po zakonu država mora da se odredi u određenom roku”, kazao je predstavnik YIHR Milan Radović.
S druge strane, o broju ljudi koji su ilegalno ušli u Crnu Goru od crnogorskih državnih organa nije bilo moguće dobiti informaciju. Odgovor je stigao od šefice UNHCR-a.
“Od nezavisnosti do novembra 2010. godine 41 osoba je podnijela zahtjev za azil. U toku posljednja četiri mjeseca, međutim, trend je promijenjen dolaskom 27 novih tražilaca azila”, kazala je ona.
Dodajući da se trenutni smještaj za azilatne u privatnom motelu na Koniku koristi tek mjesec, ona je objasnila da se UNHCR založio kod crogorske vlade za pronalaženje ovakvog smještaja “s obzirom na to da je prethodni bio ispod standarda”.
Centar za azilante do kraja godine
"Imajući u vidu da je još u toku izgradnja Centra za tražioce azila, to Zavod od početka primjene Zakona o azilu, tj. 2007. godine, smještaj tražiocima azila obezbjeđuje kroz zakup pojedinih objekata uglavnom na području Podgorice”
Saha je kazala da je UNHCR učestvovao u finansiranju izgradnje tog objekta, za koji je upravnik Centra za azil pri Zavodu za izbjeglice Duško Jovićević kazao da se nada da će radovi biti gotovi do kraja ove godine.
“Razlozi što radovi toliko traju je zbog toga što su Centar za strance i Centar za azilante u početku bili osmišljeni kao jedan Centar, pod nadležnošću MUP-a. Došlo je do podjele između ova dva Centra, jer stranci koji su nezakonito ušli u državu, nijesu mogli biti zajedno sa azilantima, koji imaju slobodu kretanja, i u pretprojekciji smo izgubili puno vremena”, kazao je Jovićević.
Centar za azilante, po njegovim riječima, imaće dva objekta, a trenutno se izvode radovi na objektu “C”, u kojem će se nalaziti kuhinja sa pratećim sadržajima. “Radovi se finansiraju uz pomoć delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori i IPA fondova, koji učestvuje u projektu sa 450.000 eura, a ostatak sredstava biće obezbijeđen iz budžeta. Objekat “B” je završen, samo čekamo namještaj i uvođenje struje i vode. Počele su pripreme za nabavku kompletne opreme, a očekujemo ubrzo tender za uređenje terena u kompleksu”, rekao je Jovićević “Vijestima”.
Iz Zavoda tvrde da je sve u redu
Iz Zavoda za izbjeglice je saopšteno kako ta institucija trenutno zbrinjava 17 osoba koja imaju status tražioca azila.
“Imajući u vidu da je još u toku izgradnja Centra za tražioce azila, to Zavod od početka primjene Zakona o azilu, tj. 2007. godine, smještaj tražiocima azila obezbjeđuje kroz zakup pojedinih objekata uglavnom na području Podgorice”, saopšteno je iz Zavoda.
U pisanom saopštenju poslatom “Vijestima” navedeno je da radi zadovoljenja standarda života Zavod ovim osobama “obezbjeđuje ishranu i sredstva za ličnu higijenu”.
“Takođe se obezbjeđuje i održavanje higijene smještajnog prostora u kome borave. A u dosadašnjem periodu od strane UNHCR-a nije bilo primjedbi na uslove smještaja i standard života tražioca azila. Takođe, pomenuti tražioci azila nemaju primjedbi na uslove smještaja i standard života, a što su nam tokom jučerašnjeg razgovora više puta i potvrdili”, saopšteno je iz ove institucije.
Navedeno je, između ostalog, i da radi ostvarivanja prava na humanitarnu pomoć, tražiocima azila, Zavod omogućava pristup Crvenom krstu Crne Gore.
“Humanitarnu pomoć koju im ta organizacija ponudi, tražioci azila najčešće odbijaju, po uvjerenju ovog Zavoda iz neopravdanih razloga. Navedena konstatacija se odnosi i na gospodina Vakasa Getindaga, kao i jedan broj tražioca azila koja trenutno štrajkuju glađu”, saopšteno je juče. Iz Zavoda je rečeno i da štrajk glađu 13 azilanata “ni u kom slučaju ne može biti motivisan načinom i kvalitetom pružene pomoći u cilju dostupnosti pravima, za šta je zadužen Zavod”.
Galerija
Bonus video:
