Maloljetnim delinkventima se mora pružiti druga šansa, a prioritet tokom ove godine je usvajanje zakona o maloljetničkom pravosuđu, poruka je sa okruglog stola povodom četvoromjesečne primjene vaspitnih naloga posredovanje u postupcima protiv maloljetnih delinkvenata.
Centar za posredovanje i Ministarstvo pravde su uz podršku sudova, UNICEF-a i finansijsku podršku fonda Ujedinjenih nacija organizovali ovaj projekat.
Na konferenciji koju je vodila pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević, istaknuto je da dosadašnji rezultati govore da će prava maloljetnika najbolje biti zaštićena kroz alternativno rješavanje postupaka, a glavnu ulogu će imati državni tužioci.
Treba voditi računa o pravima djeteta
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ocijenila je da je promocija medijacije veoma značajna zbog prava maloljetnih prestupnika.
“Kako pravo na život, tako i na opstanak, razvoj, nediskriminaciju, a u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i pekinškim pravilima, obavezuju da se kroz sve procedure, naročito sudske, mora voditi računa o pravima djeteta. Medijacija u maloljetničkim sporovima je proces koji bi trebalo da preusmjeri u pravcu u kojem se mladi koji dođu u sukob sa zakonom izmještaju van klasičnog sudskog postupka”, kazala je Medenica.
Ona je rekla da medijacija pruža šansu učesnicima da odluče kako da se nose sa posljedicama svojih djela i time kako to utiče na njihovu budućnost, te da ne treba zanemariti ulogu zajednice kroz postupak medijatora.
“Osnov medijacije je dijalog i pregovori, a u središtu je odnos prema žrtvi, mogućnost pokajanja”, rekla je Medenica i kao bivši sudija za maloljetnike koja godinama zagovara alternativno rješavanje postupaka prema maloljetnim delinkventima dodala da “ učešće maloljetnika mora biti dobrovoljno”.
Alternativne mjere za maloljetnike
Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković je kazao da je uređivanje maloljetničkog pravosuđa rezultat usaglašavanja krivično- ravne materije kroz pravosudnu reformu sa međunarodnim pravom.
“U tom pravcu značajnu novinu predstavljaju vaspitni nalozi koji su propisani izmjenama i dopunama krivičnog Zakonika iz 2006. Kao posebne mjere kroz ostvarivanje načela uslovljenog oportuniteta kod krivičnog djela kod kojih je propisana kazna zatvora do pet godina predstavlljaju alternativne mjere kojima se prelazi sa klasičmnog krivičnog postupka, odnosno omogućava njegovo obustavljanje”, rekao je on.
Vučković je kazao da primjena tih naloga utiče na pravilan razvoj maloljetnika, jačanje njegove ličnosti i uticaj da više ne vrši krivična djela.
“Time se u postupku protiv maloljetnika izriču alternativne mjere umjesto krivičnog gonjenja i izricanja krivičnih sankcija”, rekao je Vučković i dodao da iskustva tužilaca o primjeni vaspitnih naloga govore o ohrabrujućim rezultatima.
Zatvor ne sprečava ponavljanje djela
Šefica predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Nola Skiner saopštila je da su istraživanja pokazala da klasični postupci i smještanje djece u zatvorene ili poluotvorene institucije u većini slučajeva ne sprečavaju da ponove krivično djelo.
“S druge strane posredovanjem se postiže nekoliko važnih rezultata, prije svega omogućava rehabilitaciju djeteta i na taj način smanjuje rizik od ponavljanja krivičnog djela, žrtva ima veće šanse da prevaziđe traumu, povećava se operativna efikasnost sudstva, jer se sudovi rasterećuju i izbjegavaju se dugi sudski postupci”, rekla je Skiner.
Bonus video:
