Jedan od uslova da se Cetinje nađe na listi UNESCO-a je obnova i rekonstrukcija fasada u istorijskom ili starom jezgru grada, jer sa postojećim izgledom pojedinih objekata teško da bi to uspjela.
Ta činjenica, između ostalih, uticala je na to da grad, u saradnji sa međunarodnom organizacijom UNDP, otpočne aktivnosti na realizaciji projekta “Beautiful Cetinje”, kojim se predviđa rekonstrukcija svih fasada na objektima koji se nalaze u istorijskom jezgru Cetinja.
“Imajući u vidu istorijsku i kulturnu dimenziju Cetinja, rekonstrukcija fasada i njihovo prilagođavanje ambijentalnim uslovima Prijestonice dodatno će afirmisati grad kao kulturni centar Crne Gore, ali i regiona”, kazao je za “Vijesti” gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović.
Nova radna mjesta?
Tim povodom formirana je radna grupa na nivou Prijestonice, UNDP-a i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, koja će, u saradnji sa ministarstvima kulture, ekonomije i održivog razvoja i turizma, raditi na realizaciji projekta.
Planirano je da prvom fazom projekta budu obuhvaćene zgrade bivših poslanstava, institucija kulture, zgrada stare bolnice Danilo I, kao i drugi objekti od značaja za Prijestonicu
“Na ovaj način Cetinje će doprinijeti i unapređenju životne sredine građana, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, kao i poboljšati turističku ponudu grada”, dodaje Bogdanović.
Planirano je da prvom fazom projekta budu obuhvaćene zgrade bivših poslanstava, institucija kulture, zgrada stare bolnice “Danilo I”, kao i drugi objekti od značaja za Cetinje.
U drugoj fazi krenuće se sa renoviranjem i ostalih privatnih objekata i stambenih zgrada koji se nalaze u istorijskom jezgru Cetinja.
Karakteristična vrata, prozori..
Cetinjanin Vesko Pejović, jedan od autora sajta „Cetinje okrenuto budućnosti“, kaže da ga je mnogo obradovala informacija „da će konačno fasade u starom jezgru Cetinja biti osvježene“.
On smatra da bi projekat trebalo da rade najveći domaći i strani stručnjaci za tu vrstu posla, da bi realizacija ideje dala dugo očekivane rezultate.
“Ovo podrazumijeva kako kvalitetnu analizu nekadašnjeg izgleda pojedinih značajnih objekata i analizu postojećeg stanja, tako i maksimalnu koordinaciju sa timom koji je radio menadžment plan”, kaže Pejović.
On očekuje da će “projektni zadatak predvidjeti ne samo farbanje fasada, već i eliminaciju šarenila koja se ogleda u loše izabranim bojamai i u uništavanju prepoznatljivih cetinjskih vrata, prozora, balkonskih ograda...”.
Za njega, kao i većinu stanovnika Prijestonice, posebno loš primjer fasade je postojeća boja Dvora kralja Nikole koja, kako kaže Pejović, “svojom promašenošću iritira svakoga”.
“Boja fasade dvora mora da zrači snagom, dostojanstvom, a ne, kao što je to slučaj sada, da bude blijeda, bezizražajna. Problemi sa oksidom i rđom moraju biti otklonjeni, a za farbanje fasada moraju biti korišćene najkvalitetnije boje koje mogu da podnesu cetinjsku klimu”, smatra Pejović.
Velika šansa
Većina građana Cetinja smatra da staro jezgro treba „umiti“ i vratiti mu, najviše što je to moguće, autentičnost. Po mišljenju starijih mještana, treba maksimalno ispoštovati stare boje, a zadržati kamene fasade u starom jezgru.
“U okviru ovog projekta trebalo bi, u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, eliminisati eloksiranu bravariju i ponovo „vratiti“ cetinjske prozore, uglavnom duple - dvokrilne, sa po tri stakla, i cetinjska vrata”, kazao je Pejović.
Ipak, on ističe da je najavljeni projekat “velika šansa da se valjano riješi jedan od bitnih elemenata za blisku kandidaturu Cetinja za UNESCO”.
Koliko je Cetinju bio potreban novi izgled možda najbolje svjedoči podatak da je značajnija intervencija na važnim objektima u starom jezgru bila prilikom njihove obnove nakon zemljotresa 1979. godine.
Međutim, većina građana ističe da bi, “ako projekat bude sadržajniji i kompletniji, to sigurno predstavljalo prvi valjani posao ove vrste odrađen na Cetinju”.
UNDP: To je samo početak
Šefica Sektora za ekonomiju i zaštitu životne sredine u kancelariji UNDP u Crnoj Gori, Milica Begović-Radojević, kazala je za “Vijesti” da Opština Cetinje, UNDP u Crnoj Gori i UNESCO u stvari pokreću novi program nisko-karbonskog ekonomskog razvoja, koji ima za cilj otvaranje novih radnih mjesta u na Cetinju.
“Čitav program realizovaće se kroz poboljšanje energetske efikasnosti putem rekonstrukcije privatnih i javnih objekata u urbanom jezgru, posebno objekata koji čine kulturno nasljeđe Cetinja koje prolazi kroz proces imenovanja za baštinu pod zaštitom UNESCO, kao i pružanjem podrške malim biznisima”, kazala je Begović-Radojević.
Ona je rekla da će u narednih nekoliko sedmica partneri sprovesti analizu potrošnje energije u nizu objekata na Cetinju, na osnovu koje će biti razvijen plan rekonstrukcije. Kompletan program biće predstavljen na konferenciji „Gospodarenje energijom u kulturnoj baštini”, koja će biti održana u Dubrovniku 6. aprila.
Bonus video:
