Najveći problemi pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom je neadekvatno djelovanje institucija i nedovoljna motivisanost poslodavaca da ih zaposle, dok su za romsku i egipćansku populaciju prepreke jezičke barijere, nedovoljan stepen obrazovanja i diskriminacija od strane poslodavaca.
To je ocjena organizacija Juventas, AD Centar Ekvista i Fondacije za stipendiranje Roma u publikaciji na temu “Pristup tržištu rada – osvrt sa pozicije OSI, Roma i Egipćana“.
“Neujednačena praksa pojedinih institucija najbolje se vidi u reagovanju u slučajevima Marijane Mugoša i Andrije Samardžića”, piše u studiji, uz napomenu da se prije svega misli na Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Inspekciju rada.
Autori publikacije pozitivan primjer vide u zaštitniku ljudskih i manjinskih prava nakon dolaska Šućka Bakovića na mjesto ombudsmana.
“S obzirom na to da je u skorije vrijeme došlo do personalne promjene u toj instituciji, odmah je došlo i do suštinskih promjena i jačanja instituta ombudsmana u Crnoj Gori”, izvod je iz publikacije.
Jezičke barijere najveće su prepreke kod zapošljavanja Roma i Egipćana, tako da Zakonom definisana mogućnost da oko 20 odsto obrazovnog programa iniciraju i uređuju lokalna zajednica i škola, uvažavajući lokalne specifičnosti, u njihovom slučaju ne funkcioniše u praksi.
“Povodom uključivanja tema iz romske i egipćanske tradicije i kulture još nije ništa učinjeno“, tvrde autori studije.
Obrazovna struktura romske populacije je nepovoljna, pa ih dovodi u lošu poziciju u društvu i na tržištu rada.
“UNDP istraživanje iz 2006. godine govori da je nepismenih Roma više od 55 odsto, dok određena istraživanja, uglavnom NVO, pokazuju da je nepismenost veća od 70 odsto”, piše u studiji.
Prema nezvaničnim informacijama više od pola romske i egipćanske djece, školskog uzrasta, nije obuhvaćeno obaveznim i besplatnim osnovnim obrazovanjem.
Iako se puno radi na stručnom osposobljavanju Roma prilike za njihovo zapošljavanje su, zbog diskiriminatornog odnosa poslodavaca, i dalje minimalne.
“Te osobe uglavnom rade u komunalnom sektoru, održavanju higijene, sakupljaju sekundarne sirovine i obavljaju teške fizičke poslove“, pišu autori publikacije.
Riječ je o slabo plaćenim poslovima koje drugi obično izbjegavaju, što dodatno afirmiše predrasude.
“I pored činjenice da je desetak lica RAE popuplacije položilo ispit za rad u državnim organima, nijedno od njih nije zaposleno. To govori da ključna rješenja iz Strategije za poboljšanje položaja RAE populacije, u oblasati zapošljavanja, nijesu zaživjela”, piše u studiji.
Autori publikacije dalje konstatuju da je prisutan neadekvatan monitoring sprovođenja Zakona o radu i savjetuju uvođenje organa ili pravnog lica koji će se striktno baviti unapređivanjem položaja te populacije i kontrolisati sprovođenje zakonskih i strateških akata.
Savjetuju i uvođenje programa za obuku te populacije, usmjerenu na jačanje samopouzdanja i sticanja vještina vezanih za preduzetništvo i samozapošljavanje.
Kao mjera se pominje i uvođenje kontinuiranih programa stipendiranja romskih i egipćanskih učenika na svim nivoima obrazovanja.
“Angažovati pomagače iz sopstvene zajednice s dobrim poznavanjem jezika, lokalnih prilika, razvijenim vještinama i stečenim kvalifikacijama. Povećati podršku programima funkcionisanja opismenjavanja stanovništva finansirati iste iz javnih izvora”, preporuke su autora publikacije.
Problem je i nedovoljna aktivnost institucija u unapređivanju pristupa tržištu RE populaciji, pa savjetuju unapređivanje rada i kapaciteta parlamentarnih odbora za ljudska prava, rodnu ravnopravnost, prosvjetu, nauku i sport, kao i zdravstvo, rad i socijalno staranje, za intenzivniju komunikaciju s civilnim društvom.
Iako se radi na osposobljavanju Roma, prilike za posao su slabe, jer ih poslodavci diskriminišu. Rade slabo plaćene poslove koje drugi izbjegavaju, što povećava predrasude
Poslodavci se boje medija
Agenti Udruženja paraplegičara, koji od marta 2010. godine obilaze poslodavce kako bi uklonili predrasude o zapošljavanju osoba sa invaliditetom, tvrde da su najčešće predrasude da pripadnici te populacije ne mogu da obave posao jednako dobro kao i osobe bez invaliditeta.
“Pitanje koje su najčešće postavljali poslodovaci je kako da otpuste OSI ako su nezadovoljni njenim radom. Ovo pitanje su obrazlagali tezom da postoji mogućnost negativne medijske kampanje koja otpuštanjem OSI može da se pokrene protiv njih”, kazao je program menadžer u Udruženju, Vladan Nikolić.
U intervjuima sa poslodavcima, agenti su nastojali da dokažu da zapošljavajući OSI dobijaju ne samo sposobnog i lojalnog radnika već i dobrog kolegu i prijatelja. “Tokom dosadašnje realizacije projekta posjetili smo lično ili kontaktirali e-mailom preko 2.800 poslodavaca. S obzirom na odgovore i komentare poslodavaca koje smo poslije obavljenog intervjua dobijali, imamo osnova da smatramo da smo uticali na podizanje njihove svijesti i na razbijanje prisutnih predrasuda, što će u budućnosti pozitivno uticati na njihovo zapošljavanje”, smatra Nikolić.
On kaže da je prema informacijama Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u 2010. godini odobreno devet subvencija za OSI koje su se zaposlile. Udruženje paraplegičara Crne Gore od 1. marta 2010. godine realizuje projekat „Berza rada za osobe sa invaliditetom“, koji finansira USAID/ORT.
Bonus video:
