Od oktobra, Cetinje i Crna Gora neće morati da razmišljaju da li postoji adekvatan prostor u zemlji gdje bi se mogao izložiti jedan Karavađo. Jednostavno, odgovor bi glasio - na Balšića pazaru, u Galeriji savremene umjetnosti na Cetinju.
U okviru programa „Cetinje – grad kulture 2010-2013“, Ministarstvo kulture otkupilo je bivšu zgradu „Trgoprometa“, u centru grada, za koju je odlučeno da “predstavlja adekvatan prostor za otvaranje jedne ovakve galerije”. Iz Ministarstva kulture navode da je bivša zgrada “Trgoprometa” plaćena četiri miliona eura, a da je novac obezbijeđen kroz program „Cetinje – grad kulture 2010-2013“.
“Važno je istaći da će osnivanjem galerije na Cetinju biti otvorena i nova radna mjesta za mlade i stručne kadrove koji su školovani ili se školuju na cetinjskim fakultetima, prije svega na Fakultetu likovne umjetnosti. Takođe, kroz dobro povezivanje kulturne i turističke ponude crnogorske prijestonice otvaraju se mogućnosti za privlačenje većeg broja gostiju, a time i veće prihode iz ove djelatnosti”, kazala je “Vijestima” portparolka Ministarstva kulture Danica Nikolić.
Ona navodi da u svim institucijama koje se bave galerijskom djelatnošću u Crnoj Gori postoje samo osnovni, odnosno najjednostavniji prostorni i tehničko-tehnološki uslovi za obavljanje ove djelatnosti, te da su objekti u kojima se obavlja galerijska djelatnost uglavnom prostori adaptirani u te svrhe, bez posebnog, namjenskog infrastrukturnog koncepta i bez vrlo zahtjevne i specifične galerijske opreme.
“Nedostatak adekvatnog galerijskog prostora i savremene opreme umnogome ograničava spoznaju crnogorske javnosti o značaju i dometima likovne umjetnosti u međunarodnim okvirima”, kaže Nikolić.
U elaboratu, koji su uradili istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, Luka Lagator, Ljiljana Zeković i Dragica Milić, navode se činjenice koje same po sebi nameću obavezu osnivanja ustanove galerijskog tipa baš na Cetinju.
“Cetinje je grad bogate crnogorske kulturno-istorijske prošlosti, odakle su potekla i najznačajnija imena moderne crnogorske umjetnosti, gdje sjedište imaju umjetnički fakulteti i sve najznačajnije crnogorske institucije kulture”, piše u elaboratu.
Zagovornici ove ideje, koju je usvojila Vlada, navode da se malobrojni, ali značajni projekti likovne umjetnosti organizuju na Cetinju upravo zbog statusa i značaja Prijestonice za crnogorsku kulturu. Ali nedostatak galerijskog prostora umnogome limitira značaj i kvalitet umjetničke prezentacije i produkcije.
“Trenutno najznačajniji galerijski prostori na Cetinju su Atelje “Dado”, koji pripada Narodnom muzeju Crne Gore, i novootvorena galerija Fakulteta likovnih umjetnosti, koji su namijenjeni kamernim likovnim postavkama”, kazala je Nikolić.
Galerija savremene umjetnosti biće centralni galerijski prostor Crne Gore za izložbe kojima bi se predstavljala djela novih umjetničkih tendencija multimedijalnog karaktera
“Još treba dodati da se na Cetinju nalazi Narodni muzej Crne Gore sa najvećim brojem djela crnogorske likovne baštine, Srednja likovna škola “Petar Lubarda” i Fakultet likovnih umjetnosti. Da je u njemu dugo godina djelovao Cetinjski bijenale, jedna od najznačajnijih međunarodnih manifestacija organizovanih u Crnoj Gori, te da u prijestonici Crne Gore ne postoji funkcionalan galerijski prostor”, kaže Nikolić.
Prema elaboratu, galerija savremene umjetnosti biće centralni galerijski prostor Crne Gore za izložbe kojima bi se predstavljala djela novih umjetničkih tendencija multimedijalnog karaktera.
“Osnovna orijentacija ove galerije bila bi interaktivnost, multidisciplinarnost, inovativnost. Savremena likovna scena bi se prezentirala kroz projekte različitog profila - reprezentativne samostalne izložbe umjetnika, alternativne i eksperimentalne programe na kojima bi se predstavljali slikarstvo, vajarstvo, grafika, fotografije, arhitektura, objekti, instalacije, ambijenti, prostorne intervencije, video, novi mediji, performans, hepening...”, kaže Nikolić.
Prostor domaćim i stranim
Galerija savremene umjetnosti na Cetinju biće specijalizovana institucija koja će se sistemski i kontinuirano baviti umjetničkim fenomenima savremene scene i crnogorskim likovnim nasljeđem.
Ustanova u kojoj će se kontinuirano prezentovati samostalne i kolektivne izložbe domaćih i stranih umjetnika i publikovati kapitalna djela likovne umjetnosti, mjesto okupljanja i razmjene ideja i shvatanja sa aspekta novih umjetničkih pozicija, prostor gdje će se prezentirati novi likovni mediji - video, digitalna umjetnost, intermedijalna istraživanja, kao i forme proširenih medija konceptualne tendencije - performans, hepening.
Mjesto koje će generisati iz novih duhovnih i kreativnih vrijednosti, iz specifičnih izražajnih formi i nomadskog pluralizma umjetnika modernog i postmodernog usmjerenja.
Uloga pedagoška i obrazovna
Pored kulturne, galerija bi imala i značajnu pedagošku i obrazovnu ulogu. U okviru redovne djelatnosti, galerija bi ostvarivala tijesnu saradnju sa srodnim galerijama i kulturnim institucijama sličnog koncepcijskog profila koje djeluju u regionu i na širim prostorima.
Osim ekspozicija koje bi se organizovale u njenom izložbenom prostoru, galerija savremene umjetnosti bi, radi afirmacije i valorizacije crnogorske savremene umjetnosti, organizovala izložbe crnogorskih autora i izvan Crne Gore.
Poseban segment galerije bila bi izdavačka djelatnost u okviru koje bi se publikovala djela o aktuelnim dešavanjima na svjetskoj umjetničkoj sceni i objavljivali stručni tekstovi najeminentnijih kritičara i teoretičara umjetnosti o kapitalnim djelima crnogorskog likovnog nasljeđa.
Takođe, elaborat predviđa da galerija bude i podrška inicijativama kvalitetne likovne produkcije i produkcije iz oblasti primijenjene umjetnosti i kreativnih industrija.
Bonus video:
