Država ne bi smjela da dozvoli da Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odlučuje o neizvršenju presude u slučaju Marijane Mugoša, jer je to loše za reputaciju Crne Gore, poručio je ekspert Savjeta Evrope za pravdu i ljudska prava Dovidas Vitkauskas.
On je “Vijestima” kazao da je upoznat s prvom presudom u Crnoj Gori za diskriminaciju, koja je donesena u korist slabovide službenice Marijane Mugoša, a protiv Glavnog grada i gradonačelnika Miomira Mugoše.
"Sve presude su obavezne, nema smisla da postoji pravično suđenje ako se one ne poštuju. To je generalno prihvaćena sudska praksa. Time se uskraćujet pravo na pravično suđenje", kazao je Vitkauskas.
Viši sud ponovo na Marijaninoj strani
U međuvremenu, Viši sud u Podgorici donio je rješenje kojim se potvrđuje rješenje Osnovnog suda da se Glavni grad i dalje kažnjava zbog neizvršenja pravosnažne sudske presude.
"Na osnovu izvršne pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici i njegovog rješenja, određuje se izvršenje protiv izvršnog dužnika (Glavni grad) sprovođenjem izrečenih novčanih kazni, i to, protiv izvršnog dužnika u iznosu od 550 eura, i odgovornog lica u iznosu od 300 eura", piše u rješenju u koje su “Vijesti” imale uvid.
Marijanina advokatica Daliborka Knežević potvrdila je da je Viši sud odbio kao neosnovanu žalbu Glavnog grada i potvrdio rješenje Osnovnog suda.
"Po pravosnažnosti rješenja, Glavni grad će mjesečno plaćati kazne koje će biti prebačene na račun Osnovnog suda, odnosno natrag u državni budžet", kazala je ona.
Istovremeno, Glavnom gradu se izriče nova kazna u iznosu od 2.000 eura, a odgovornom licu 1.000, koju će sud sprovesti po službenoj dužnosti, ako u roku od 15 dana, po prijemu rješenja, Glavni grad ne omogući Marijani dolazak do radnih prostorija.
Sud da se poštuje
Mugoša je, shodno presudi Osnovnog suda iz jula 2009, a koju je godinu kasnije potvrdio i Viši sud, trebalo da je na svom radnom mjestu, u staroj kancelariji u zgradi Glavnog grada, ali gradonačelnik uporno ignoriše odluke suda.
Advokatica Knežević je kazala da su se u međuvremenu tim povodom obratili i Evropskom sudu za ljudska prava.
Ekspert Savjeta Evrope Vitkauskas smatra da je “velika mogućnost da sudije iz Strazbura na takvu odluku odgovore pozitivno”.
"Odluka suda se mora poštovati, a država je prekršila član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje pravo na pravično suđenje", tvrdi on.
Pravda je spora
Direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević juče je na seminaru posvećenom antidiskriminaciji, poručila da u Crnoj Gori kultura ljudskih prava nije na zadovoljavajućem nivou.
"Podjednaka uloga vlasti i civilnog društva je da rade na njenom uspostavljanju, kako kreiranjem normativnih okvira, tako i u obrazovanju za razvoj društvene svijesti kako bi se propisi primjenjivali na najbolji način", kazala je Uljarevićeva.
Ekspert Savjeta Evrope Dovinis Vitskanskas kazao je da je uloga NVO u ovoj oblasti, kao i drugim, fundamentalna.
"NVO bi trebalo da imaju specijalnu ulogu u pomoći vlastima da identifikuju probleme i da se upoznaju sa sistematskim ili individualnim kršenjem ljudskih prava", rekao je on.
Cilj seminara je, kako je rekla, bio da se ljudi koji se bave antidiskriminacijom upoznaju s praksom Evropskog suda za ljudska prava, i šta to Crna Gora treba da nauči da ne bi njeni slučajevi došli pred Strazbur.
- Pravda je u Crnoj Gori prilično spora za građane, i vjerujemo da ova pitanja treba da se rješavaju na nacionalnom nivou - poručila je Uljarevićeva.
Seminaru su prisustvovali mladi pravnici koji rade u advokatskim kancelarijama, ali i zaposleni u državnim administracijama, sudovima, jer smo smatrali da će oni nositi procese i samim tim otvorenije da prime znanja ove vrste i nadam se da utiču na dugačiju klimu u organima u kojima rade.
Zakon solidan, ali i neprecizan
Uljarevićeva je napomenula da je Zakon o zabrani diskriminacije, koji je donesen jula prošle godine, rađen jako dugo, i da je riječ o “solidnom tekstu”, ali da “još nije sistemski dovoljno pozicioniran”, niti “umrežen u zakonodavstvo“, te “postoji niz stvari na koje bi još trebalo djelovati”.
"To se odnosi na nepostojanje adekvatnih sankcija za izostanak njegove primjene, kao i posebnog zaštitnika koji bi se bavio diskriminacijom", kazala je Uljarević.
Crna Gora, tvrdi ona, kao društvo treba da se uči da prihvata razlike, a bitno je da se razvija osjećaj tolerancije i prihvatanja različitosti, i to posebno kod onih u pravosuđu, civilnom društvu, i u različitim sferama vlasti, a koji se bave tim pitanjem.
"Mislim da je Crna Gora u proteklom periodu, otvarajući neka od ovih pitanja, već napravila važan iskorak, ali nijesmo zadovoljni načinom na koji se ostvaruju prava žena u crnogorskom društvu, prava LGBT populacije, a imamo dosta problema s pravom na zapošljavanje i u drugim oblastima", zaključila je Uljarevićeva.
Za Marijanu opremili još jednu kancelariju, na novoj lokaciji
U rješenju Višeg suda navodi se i da je Glavni grad ranije sud obavijestio da je obezbijedio uslove rada za Marijanu Mugošu u novim prostorijama, u Hercegovačkoj broj 75, iako je ranije saopšteno da je dio skupštinske službe izmješten u Ulicu Vuka Karadžića 16, u zgradu nekadašnjeg “Vodovoda”.
Uvođenje novih prostorija za Marijanu Mugošu, iz Glavnog rada su pravdali “kompletnom rekontrukcijom” zgrade, iako je ranije navedeno da su prostorije adaptirane i prilagođene potrebama slabovide službenice. -
"Uviđajem na licu mjesta, u navedenim prostorijama, prvostepeni sud je utvrdio da Glavni grad nije organizovao rad službe u navedenim prostorijama, čime nije izvršio svoju obavezu", smatra vijeće Višeg suda.
U vrijeme uviđaja u prostorijama u Hercegovačkoj ulici nijesu zatečeni službenici Skupštine, niti je utvrđeno da postoji prostorija namijenjena za rad te Službe. - Glavni grad nije dokazao postojanje eventualne odluke o organizovanju rada Službe Skupštine u tim prostorijama, niti je mogao odgovoriti koliko je službenika raspoređeno u toj zgradi - kazala je advokatica Knežević “Vijestima”.
Sada je, kako je kazala, na sudu da što brže sprovede izvršni postupak, odnosno da Marijanu vrate na posao.
Bonus video:
